Još donedavno klima-uređaj se u mnogim kućanstvima diljem regije smatrao luksuzom. Mnoge starije kuće uopće nisu imale sustave hlađenja, pa su se ljudi oslanjali na ventilatore, rolete i prirodno prozračivanje kako bi se nosili s ljetnim temperaturama. Danas je slika posve drukčija. Od stanova i ureda do malih kvartovskih trgovina, kafića i javnog prijevoza, klima-uređaji postali su standardna oprema, a mnoga kućanstva sada imaju i više od jedne jedinice.
Ta promjena ne odražava samo rast životnog standarda i dostupniju tehnologiju, nego i sve snažniji utjecaj klimatskih promjena. Dulji i intenzivniji toplinski valovi učinili su sustave hlađenja sve važnijima za udobnost, produktivnost i, u mnogim slučajevima, javno zdravlje. Moderni klima-uređaji omogućuju i grijanje tijekom zime, zbog čega predstavljaju cjelogodišnju investiciju, a ne tek sezonski uređaj.
Unatoč njihovim prednostima, zdravstveni stručnjaci i dalje preporučuju odgovorno korištenje. Dugotrajan boravak u vrlo hladnim, klimatiziranim prostorima ili sjedenje izravno na udaru hladnog zraka može izazvati nelagodu, ukočenost mišića te iritaciju očiju ili dišnih puteva. Nagli prijelaz s ekstremne vanjske vrućine u jako rashlađenu prostoriju također može dodatno opteretiti organizam, pa su umjerene postavke temperature i postupna prilagodba najsigurniji pristup.
Kako ljeta postaju sve toplija, klima-uređaj sve je manje luksuz, a sve više potreba. Ipak, kao i kod mnogih tehnologija koje poboljšavaju svakodnevni život, najveće koristi donosi kada se koristi razumno, pružajući olakšanje od vrućine, uz očuvanje zdravlja i energetske učinkovitosti.
