Do prije ne tako mnogo vremena, klima-uređaj se u mnogim domaćinstvima širom regiona smatrao luksuzom. Brojne starije kuće nisu imale nikakve sisteme za hlađenje, pa su se ljudi oslanjali na ventilatore, roletne i prirodno provjetravanje kako bi lakše podnijeli ljetne temperature. Danas je slika potpuno drugačija. Od stanova i kancelarija do malih kvartovskih prodavnica, kafića i javnog prijevoza, klima-uređaji postali su standardna oprema, a mnoga domaćinstva sada imaju i više od jednog uređaja.
Ova promjena ne odražava samo viši životni standard i dostupniju tehnologiju, već i sve izraženiji uticaj klimatskih promjena. Duži i intenzivniji toplotni talasi učinili su sisteme za hlađenje sve važnijim za komfor, produktivnost i, u mnogim slučajevima, javno zdravlje. Moderni klima-uređaji omogućavaju i grijanje tokom zime, zbog čega predstavljaju investiciju za cijelu godinu, a ne samo sezonski uređaj.
Uprkos njihovim prednostima, zdravstveni stručnjaci i dalje preporučuju odgovorno korištenje. Dug boravak u veoma hladnim, klimatiziranim prostorijama ili sjedenje direktno na udaru hladnog zraka može izazvati nelagodu, ukočenost mišića i iritaciju očiju ili disajnih puteva. Nagli prelazak iz ekstremne vanjske vrućine u jako rashlađenu prostoriju također može dodatno opteretiti organizam, zbog čega su umjerene temperature i postepeno prilagođavanje najsigurniji pristup.
Kako ljeta postaju sve toplija, klima-uređaj sve manje je luksuz, a sve više potreba. Ipak, kao i kod mnogih tehnologija koje olakšavaju svakodnevni život, najveće koristi donosi kada se koristi mudro, pružajući olakšanje od vrućine, uz istovremenu zaštitu zdravlja i energetsku efikasnost.
