Na sastanku su učestvovale Hrvatska, Kipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španija, zajedno s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Evropskog vijeća Antóniom Costom, evropskom komesarkom za Mediteran Dubravkom Šuicom, princom Albertom II od Monaka i jordanskim prijestolonasljednikom Al Husseinom bin Abdullahom II.
Samit, održan pod sloganom „Za sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran“, bio je usmjeren na sigurnost i migracije, energetiku, zaštitu okoliša, upravljanje vodama, demografske izazove i odnose s južnim susjedstvom EU. Razgovaralo se i o pitanjima koja će se, kako se očekuje, naći na predstojećem sastanku Evropskog vijeća, uključujući Višegodišnji finansijski okvir EU za period 2028–2034, proširenje, podršku Ukrajini, situaciju na Bliskom istoku i rast cijena energije.
Održivost i energetska sigurnost također su bile među centralnim temama razgovora. Lideri su razmatrali tranziciju prema čistoj energiji, zaštitu morskih resursa i ribljeg fonda Mediterana, kao i politike podrške ostrvima u regiji. Uoči samita, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se i s von der Leyen i drugim liderima, a među temama su bile pristupačnost cijena energije i sigurnost snabdijevanja u uslovima nestabilnosti na Bliskom istoku.
Samit je završen usvajanjem Splitske deklaracije, koja sažima zajedničke prioritete zemalja MED9 i rad tokom jednogodišnjeg hrvatskog predsjedavanja. Skup je ukazao na sve veći značaj Mediterana u sigurnosnim, ekonomskim i geopolitičkim raspravama unutar EU, dok je Hrvatska događaj iskoristila i da dodatno istakne svoju ulogu poveznice između Mediterana i srednje Evrope.
