Svjetska banka povećala je prognozu privrednog rasta Crne Gore za 2026. na 3,3 posto, što je za 0,4 procentna poena više u odnosu na proljetne procjene, navodi se u njenom najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Banka očekuje ubrzanje rasta crnogorske ekonomije ove godine, potaknuto potrošnjom domaćinstava, investicijama i uspješnom turističkom sezonom. U izvještaju se također navodi da je Vlada najavila mjere u okviru programa „Evropa sad”, usmjerene na poboljšanje životnog standarda i brže ekonomsko približavanje zemlje Evropskoj uniji. Kako se te mjere budu dalje razrađivale, bit će potrebno procijeniti njihove ekonomske i fiskalne posljedice kako bi se očuvala fiskalna održivost, uz istovremeno jačanje produktivnosti i ulaganja privatnog sektora.
Na nivou Zapadnog Balkana, prosječan privredni rast u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu trebalo bi da dostigne 3,1 posto u 2026, nakon 2,6 posto u 2025. Za 2027. očekuje se ubrzanje na 3,4 posto, uz zadržavanje iste stope u 2028. Uprkos pojačanoj geopolitičkoj neizvjesnosti i slabom rastu kod glavnih trgovinskih partnera, region je pokazao otpornost i nastavio se ekonomski približavati EU, saopćila je Svjetska banka.
Ipak, Svjetska banka upozorava da sama otpornost nije dovoljna da se smanji jaz u prihodima u odnosu na EU niti da se otvore kvalitetna radna mjesta koja su regionu potrebna. Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu naglasila je da je dinamičniji privatni sektor ključan, pozvavši na efikasne i predvidive propise te uklanjanje trgovinskih prepreka i na granicama i unutar domaćih tržišta.
Izvještaj ukazuje i na izazove s kojima se suočavaju izvoznici u regionu. Tek oko trećine novih izvoznih poduhvata kompanija sa Zapadnog Balkana opstane tokom prve godine, a svega jedan do četiri posto nastavi poslovati i nakon pet godina. Budući da izvoznici zapošljavaju veliku većinu radnika u prerađivačkoj industriji regiona i uglavnom isplaćuju veće plaće od uporedivih preduzeća usmjerenih na domaće tržište, Svjetska banka pozvala je na reforme koje bi pojednostavile i digitalizirale procedure, uvele inspekcije zasnovane na procjeni rizika, omogućile priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija te očuvale zaštitne mjere koje služe legitimnim javnim ciljevima.
