Ministarstvo je navelo da rezultati predstavljaju važan pokazatelj da mjere uvedene u okviru crnogorskog Programa za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026 daju vidljive rezultate. Promjene se ne odražavaju samo na ekonomske pokazatelje već i na tržište rada te ponašanje građana i privrede, pri čemu formalno zapošljavanje postaje sve zastupljenije, a stavovi prema neformalnim aktivnostima se mijenjaju.
Najvidljiviji napredak zabilježen je u formalnom zapošljavanju, koje Ministarstvo finansija izdvaja kao jedan od ključnih rezultata programa. Veći broj radnika u formalnoj ekonomiji znači veću sigurnost zaposlenja, snažniju zaštitu radnih prava i širu osnovu za održiv ekonomski rast. Smanjenje neformalnih aktivnosti zabilježeno je u svim sektorima, a najveći pad registrovan je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Istraživanje ukazuje i na promjene u ponašanju potrošača. Udio zaposlenih koji često ili uvijek koriste platne kartice povećan je sa 18% u 2022. na 43% u 2026. godini, dok je udio građana koji traže fiskalni račun kada im nije izdat porastao sa 36% na 43%. Istovremeno, 81% zaposlenih navelo je da bi izabralo posao na kojem se uredno plaćaju porezi i doprinosi čak i ako bi plata bila niža, u poređenju sa 75% u 2022. godini.
Kompanije neformalno poslovanje sve više doživljavaju kao aktivnost koja nosi veći rizik od otkrivanja i kažnjavanja. Udio kompanija koje procjenjuju da je vjerovatnoća da njihove neformalne aktivnosti budu otkrivene veća od 50% porastao je sa 33% na 67%.
Procijenjena vjerovatnoća da će odgovorna osoba biti kažnjena povećana je sa 44% na 80%, dok je procijenjena vjerovatnoća da će izrečena kazna zaista biti naplaćena porasla sa 42% na 77%.
Uprkos napretku, Ministarstvo finansija navodi da će biti potrebne dodatne aktivnosti u sektorima u kojima je neformalno poslovanje i dalje najizraženije. Transport i poljoprivreda zabilježili su najviše indekse sive ekonomije u 2026. godini, dok i dalje postoje značajne regionalne razlike. Najviši nivo zabilježen je na sjeveru Crne Gore, 17,5%, u poređenju sa 11,3% u centralnom regionu, koji je ujedno zabilježio i najveći pad u odnosu na 2022. godinu.
Vlada planira nastaviti aktivnosti iz aktuelnog programa novim Programom za suzbijanje neformalne ekonomije za period 2027–2029. Prioriteti će uključivati dalje sužavanje prostora za neformalno poslovanje, jačanje poreske discipline, zaštitu zaposlenih, širenje digitalnog i bezgotovinskog plaćanja, pojačan inspekcijski nadzor i osiguravanje ravnopravnijih uslova za kompanije koje posluju u formalnoj ekonomiji.
Preliminarni podaci pokazuju da će realizacija programa za period 2024–2026 do kraja ove godine dostići gotovo 80%. Ministarstvo je navelo da program uključuje relevantne institucije i zainteresovane strane te da se provodi u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i obavezama Crne Gore iz Reformske agende.
Najnoviji rezultati pokazuju da je Crna Gora ostvarila mjerljiv napredak u prevođenju ekonomskih aktivnosti u formalne tokove, dok će sljedeća faza reformi biti usmjerena na to da formalno zapošljavanje i poslovanje u skladu s propisima postanu standard u cijeloj ekonomiji.
