Crna Gora i dalje spada među zemlje Zapadnog Balkana sa najvećim intenzitetom stranih direktnih investicija, ali se struktura tih ulaganja značajno promijenila – od produktivnih investicija ka sektoru nekretnina, pokazuje novi izvještaj koji je objavio Savjet stranih investitora u Crnoj Gori – MFIC.
Izvještaj „Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine“ zaključuje da, uprkos stabilnom prilivu stranih direktnih investicija (SDI), sve veći dio kapitala završava u nekretninama umjesto u djelatnostima koje stvaraju novu vrijednost, podstiču izvoz, inovacije i dugoročni ekonomski rast.
Prema analizi, ulaganja u kompanije i banke činila su 46 odsto ukupnih SDI u 2015. godini. Do 2025. njihov udio pao je na oko 13 odsto. Istovremeno, ulaganja u nekretnine postala su dominantan oblik stranih investicija, dostigavši gotovo 54 odsto ukupnih SDI u 2023. godini, dok su i u 2025. činila skoro polovinu ukupnog priliva.
MFIC ocjenjuje da ovakve promjene ukazuju na dublju transformaciju investicionog modela Crne Gore.
Umjesto ulaganja u proizvodnju, tehnologiju i nove razvojne kapacitete, najveći dio stranog kapitala posljednjih godina usmjeren je na kupovinu nekretnina i projekte povezane s turizmom. Iako takva ulaganja kratkoročno podstiču ekonomsku aktivnost, njihov doprinos rastu produktivnosti, izvoznom potencijalu i diverzifikaciji privrede znatno je manji.
Uprkos tome, ukupni investicioni rezultati ostaju pozitivni.
Neto priliv stranih direktnih investicija u 2025. godini dostigao je 530,7 miliona eura, što predstavlja rast od osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupan priliv premašio milijardu eura.
Ipak, taj iznos je i dalje oko trećinu niži u odnosu na rekordnu 2022. godinu.
Izvještaj posebno ukazuje na pad produktivnih investicija.
U poređenju sa 2015. godinom, ulaganja u produktivne projekte smanjena su za 62 odsto, dok su investicije u nekretnine porasle za više od 250 odsto. Iako je tokom 2025. zabilježen blagi oporavak produktivnih ulaganja, autori smatraju da on još nije dovoljan da bi ukazao na početak novog investicionog ciklusa.
Posmatrano u regionalnom kontekstu, Crna Gora i dalje ostvaruje veoma dobre rezultate. Strane direktne investicije iznosile su 7,2 odsto BDP-a, što zemlju svrstava među investiciono najintenzivnije ekonomije Zapadnog Balkana. Međutim, izvještaj naglašava da u narednom periodu kvalitet investicija mora postati jednako važan kao i njihov obim.
Kao primjere uspješnije diversifikacije investicija autori navode Hrvatsku, koja privlači kapital u uslužne i industrijske djelatnosti, te Srbiju, koja je posljednjih godina uspjela da privuče značajna ulaganja u proizvodnju, infrastrukturu i energetiku.
Posebnu razvojnu priliku izvještaj vidi u evropskim integracijama Crne Gore.
Navodi se da bi članstvo u Evropskoj uniji moglo dodatno ojačati povjerenje investitora kroz veću pravnu sigurnost, institucionalnu stabilnost i pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Ipak, upozorava se da samo članstvo neće automatski dovesti do kvalitetnijih investicija ukoliko ga ne budu pratili reforme poslovnog ambijenta i snažniji fokus na sektore poput informacionih tehnologija, obnovljivih izvora energije, napredne proizvodnje i drugih djelatnosti sa visokom dodatom vrijednošću.
Zaključak izvještaja je jasan – Crna Gora je pokazala da može privući strani kapital. Sljedeći izazov biće da veći dio tih investicija bude usmjeren ka projektima koji stvaraju nova radna mjesta, povećavaju konkurentnost privrede i doprinose održivom dugoročnom razvoju, umjesto da dominantno završava u sektoru nekretnina.
