Odgovore će ponuditi bihevioralne znanstvenice dr. Andrijana Mušura Gabor i Helena Vlahinja Klauznicer, koje s velikim organizacijama rade na tome da promjene postanu mjerljive i dugoročno održive.
Dvije znanstvenice, dva puta do istog uvida
Andrijana Mušura Gabor u bihevioralne znanosti ulazi kroz psihologiju i poslovno obrazovanje, gdje otkriva da ljudi odluke ne donose racionalno, već putem mentalnih prečaca i pristranosti. Helena Vlahinja Klauznicer karijeru započinje u HR-u, a potom kroz Nudge pristup i rad s WHO-om, FIFA-om i UN-om ulazi u područje primijenjene bihevioralne znanosti. Obje dolaze do istog zaključka: ponašanje određuje kontekst, a ne samo znanje ili motivacija.
Zašto dobra volja nije dovoljna i što zapravo pokreće ljude
Većina odluka donosi se automatski, a ne promišljeno. Upravo zato se ljudi često ponašaju suprotno onome što znaju da bi trebali. Bihevioralna znanost ne bavi se time kakvi su ljudi, već što utječe na ponašanje u određenim situacijama.
„Happy Sheet Illusion“: zašto ocjena 4,8 od 5 nije uspjeh
Suština njihovog panela na HR.Weekendu je razotkrivanje fenomena koji nazivaju „Happy Sheet Illusion“ — iluzije da visoka ocjena edukacije znači stvarnu promjenu. „Znanje i namjera objašnjavaju tek manji dio ponašanja“, upozoravaju Mušura Gabor i Vlahinja Klauznicer. Preostalih 80% određuje niz faktora, među kojima su kontekst, navike i okruženje u kojem ljudi svakodnevno donose odluke. „To je kao da 80% budžeta ulažete u nešto što pokriva 20% problema. Organizacija traži od zaposlenika da koriste novi sustav, ali povratna informacija o njegovoj korisnosti dolazi tek kasnije, dok je frustracija prisutna odmah“, objašnjavaju.
Gdje organizacije najčešće griješe
Najveća pogreška je preskakanje dijagnoze i izravan skok na rješenje. Problem često nije u nedostatku znanja, već u strahu od gubitka statusa, nejasnoj koristi ili loše dizajniranom procesu. Isto vrijedi i za bonuse: financijska motivacija je važna, ali ne mijenja ponašanje ako okruženje šalje suprotne signale.
Što zapravo djeluje
Umjesto pokušaja da se „promijene ljudi“, bihevioralna znanost mijenja kontekst u kojem ljudi donose odluke. To može biti jednostavna promjena u vidljivosti informacija, smanjenje prepreka ili redizajn procesa i komunikacije. Kada se promijeni kontekst, mijenja se i ponašanje.
Promjena nije događaj, nego proces
Najuspješniji lideri nisu oni koji najviše inspiriraju, već oni koji razumiju što se zaista događa unutar timova i prilagođavaju uvjete rada. U vremenu kada kompanije sve više ulažu u edukacije, ključno pitanje postaje: što se nakon njih doista mijenja?
Odgovore i konkretne alate sudionici će dobiti na HR.Weekendu, gdje Mušura Gabor i Vlahinja Klauznicer donose pristup koji započinje razumijevanjem ponašanja — a završava stvarnim rezultatima.
Sve novosti o HR.Weekendu možete pratiti na službenoj web stranici festivala te na društvenim mrežama Instagramu, Facebooku i LinkedInu.
