Odgovore će ponuditi bihejvioralne naučnice dr Andrijana Mušura Gabor i Helena Vlahinja Klauznicer, koje sa velikim organizacijama rade na tome da promene postanu merljive i održive.
Dve naučnice, dva puta do istog uvida
Andrijana Mušura Gabor u bihejvioralne nauke ulazi kroz psihologiju i poslovnu školu, gde otkriva da ljudi ne donose odluke racionalno, već kroz mentalne prečice i pristrasnosti. Helena Vlahinja Klauznicer počinje u HR-u, a zatim kroz Nudge i rad sa WHO-om, FIFA-om i UN-om ulazi u primenjenu bihejvioralnu nauku. Obe dolaze do istog zaključka: ponašanje određuje kontekst, ne samo znanje ili motivacija.
Zašto dobra volja nije dovoljna i šta zapravo pokreće ljude
Većina odluka donosi se automatski, a ne promišljeno. Zato se ljudi često ponašaju suprotno onome što znaju da bi trebalo. Bihejvioralna nauka se zato ne bavi time ko je kakav, već šta utiče na grupu ljudi u određenoj situaciji.

„Happy Sheet Illusion“: zašto 4,8 od 5 nije uspeh
Suština njihovog panela na HR.Weekendu je razotkrivanje fenomena koji nazivaju „Happy Sheet Illusion“ — iluzije da visoka ocena treninga znači stvarnu promenu.„Znanje i namera objašnjavaju jedva petinu ponašanja“, upozoravajuMušura Gabor i Vlahinja Klauznicer. Preostalih 80% određuje niz faktora među kojima su kontekst, navike i okruženje u kojem ljudi svakodnevno donose odluke. „To je kao da 80% budžeta ulažete u nešto što pokriva 20% problema. Organizacija zatraži od zaposlenih da koriste novi sistem, ali povratna informacija o korisnosti dolazi tek kasnije, dok je frustracija tu odmah“, objašnjavaju.
Gde organizacije najčešće greše
Najveća greška je preskakanje dijagnoze i skok direktno na rešenje. Problem često nije nedostatak znanja, već strah od gubitka statusa, nejasna korist ili loše dizajniran proces. Isto važi i za bonuse: finansijska motivacija je važna, ali ne menja ponašanje ako okruženje šalje suprotnu poruku.

Šta zapravo funkcioniše
Umesto pokušaja da se „promene ljudi“, bihejvioralna nauka menja kontekst u kojem ljudi donose odluke. To može biti jednostavna promena vidljivosti informacija, smanjenje frikcije ili redizajn procesa i komunikacije. Kada se promeni kontekst, menja se i ponašanje.
Promena nije događaj, već proces
Najuspešniji lideri nisu oni koji najviše inspirišu, već oni koji razumeju šta se zaista dešava u timovima i prilagođavaju uslove rada. U vremenu kada kompanije sve više ulažu u edukacije, ključno pitanje postaje: šta se nakon njih zaista menja?

Odgovore i konkretne alate učesnici će dobiti na HR.Weekendu, gde Mušura Gabor i Vlahinja Klauznicer donose pristup koji počinje razumevanjem ponašanja — a završava stvarnim rezultatima.
Sve novosti o HR.Weekendu možete pratiti na zvaničnom sajtu festivala i na društvenim mrežama Instagramu, Facebooku i LinkedInu.

