Hrvatska je u 2025. godini zabilježila četvrti najveći godišnji rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa među državama članicama Europske unije. Prema najnovijim podacima Eurostata, ti su prihodi porasli za 9,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa povećani su za 10,5 posto u Rumunjskoj, 10,4 posto u Bugarskoj i 9,4 posto na Malti. Iza Hrvatske slijedila je Litva, s rastom od 8,4 posto. Na razini Europske unije ukupni su prihodi porasli za 401 milijardu eura, na 7.686 milijardi eura, pri čemu su sve države članice zabilježile nominalni rast. Takvo povećanje ne mora nužno značiti i više porezne stope jer na visinu prihoda utječu i gospodarska aktivnost, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.
Hrvatska se istaknula i strukturom svojeg poreznog sustava. Prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz u 2025. godini činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je drugi najveći udio u Europskoj uniji, nakon Švedske s 20,8 posto.
U tu skupinu pripadaju neizravni porezi poput poreza na dodanu vrijednost (PDV), trošarina i carina. Nasuprot tome, prihodi od poreza na dohodak, dobit i imovinu činili su tek 7,8 posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek EU-a iznosio 13,2 posto. Niže udjele zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Mađarska.
Unatoč snažnom godišnjem rastu prihoda, ukupni udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u Hrvatske ostao je ispod prosjeka Europske unije. Porezi i socijalni doprinosi činili su 40,7 posto BDP-a EU-a u 2025. godini, u usporedbi s 40,2 posto u 2024., dok je u europodručju taj udio porastao s 40,7 na 41,3 posto. Najveći udio zabilježila je Francuska, 46 posto, a slijede Belgija s 44,7 posto i Danska s 44,3 posto. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se njezin porezni sustav, u usporedbi s ostalim članicama Europske unije, u relativno velikoj mjeri oslanja na oporezivanje potrošnje.
