I Crna Gora suočava se s pitanjem dugoročne održivosti penzionog sistema, dok donosioci odluka razmatraju kako bi demografski trendovi i odnos broja zaposlenih i penzionera mogli uticati na buduće rashode za penzije.
U Crnoj Gori zakonska starosna granica za odlazak u penziju uglavnom iznosi 65 godina, uz najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, i ova zemlja bi se s vremenom mogla suočiti s pritiskom da tu granicu poveća, jer stanovništvo stari, a broj penzionera raste u odnosu na radno sposobno stanovništvo.
Rasprava je dio šireg evropskog izazova: penzioni sistemi oslanjaju se na doprinose zaposlenih, dok duži životni vijek i niži natalitet mogu povećati broj korisnika penzija u odnosu na broj onih koji uplaćuju doprinose. Vlade zato moraju odvagnuti finansijsku održivost penzija i posljedice produžavanja radnog vijeka.
U Crnoj Gori bi svaki budući korak ka penzionisanju sa 70 godina zahtijevao političku raspravu i izmjene odgovarajućih zakona. Sama rasprava ne znači da je takva reforma usvojena niti da je zvanično najavljena kao politika vlade. Za sada je ključno pitanje kako država može odgovoriti na demografske promjene, a istovremeno sačuvati odgovarajući nivo penzione sigurnosti za starije građane.
