Privredna komora Crne Gore predstavila je „Analizu ekonomije 2006–2026“ — pregled dvije decenije ekspanzije, kriza, oporavka i ubrzanog rasta koji sada ulazi u zreliju fazu. Model zasnovan na potrošnji, turizmu i uvozu dostiže svoje granice, a ekonomija šalje jasne signale da je vrijeme za novu strukturu rasta.
U tom periodu nominalni BDP porastao je za 275%, sa 2,17 na 8,17 milijardi eura, realni rast iznosio je 65%, dok je BDP po stanovniku u 2025. godini dostigao 13.100 eura. Standard građana vidno je porastao: zaposlenost je povećana za 79%, prosječna zarada porasla je sa 282 na 1.012 eura, a nezaposlenost je prepolovljena. Ipak, produktivnost — ključ dugoročnog rasta — danas je niža nego 2006. godine.
Potrošnja domaćinstava ostala je glavni pokretač rasta, dok je izvoz robe pao na svega 7,2% BDP-a. Spoljnotrgovinski deficit je 2025. godine dostigao 3,74 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 13%. Turizam i usluge ublažavaju taj jaz, ali ne rješavaju strukturnu slabost: ekonomija se i dalje teško finansira sopstvenom proizvodnjom.
Strane direktne investicije od obnove nezavisnosti dostigle su 16 milijardi eura, ali se njihova struktura ponovo usmjerila ka nekretninama, na koje otpada 49% SDI. Usluge čine 64% BDP-a, dok su udjeli industrije i poljoprivrede gotovo prepolovljeni. ICT sektor zabilježio je snažan rast — sa 828 na skoro 4.000 kompanija. Ipak, proizvodni kapaciteti ostaju ograničeni.
Privredna komora Crne Gore izdvaja sedam lekcija za budući period razvoja: bez produktivnosti nema održivog rasta; diverzifikacija je preduslov otpornosti; otvorenost je prednost samo uz domaću proizvodnju; fiskalni prostor stvara se u dobrim godinama; institucije su temelj; infrastruktura sama po sebi nije dovoljna; demografija određuje gornju granicu rasta.
Predsjednica Komore, dr Nina Drakić, poručuje: „Brz rast nije isto što i zdrav rast. Sljedeću deceniju moramo iskoristiti bolje nego prethodne.“ Ona dodaje: „Narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom.“
Plan razvoja do 2035. godine predviđa postepen pristup: najprije fiskalnu disciplinu i stabilan regulatorni okvir, zatim jačanje ICT sektora, energetike, logistike i lake industrije, kao i povezivanje poljoprivrede sa turizmom, a dugoročno razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i punu integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije.
Cilj za Crnu Goru je jasan: produktivnija, diverzifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na nivou od 65 do 70% prosjeka Evropske unije.
