S obzirom na to da veliki dio Slovenije prekrivaju brda i planine, planinarenje je već dugo mnogo više od aktivnosti u slobodno vrijeme. Zemlja je sada zvanično priznala i planinarenje i alpinizam kao elemente svoje nematerijalne kulturne baštine, svrstavajući ih uz druge tradicije koje čine dio živog kulturnog identiteta Slovenije.
Status kulturne baštine ne obuhvata samo same aktivnosti, već i znanja, običaje i vrijednosti koje se prenose generacijama. To uključuje planinarska društva, programe za mlade, organizovane izlete sa vodičima, planinarske kampove, održavanje staza, planinarske domove i prenošenje planinarskog i alpinističkog znanja.
Slovenija je razvila široku mrežu obilježenih planinarskih staza i domova širom Julijskih Alpa, Kamniško-Savinjskih Alpa i Karavanki, a veliki dio te infrastrukture održavaju volonteri. Oko 1.000 volontera i dalje pomaže u održavanju planinarskih staza širom zemlje, uključujući one označene prepoznatljivom Knafelčevom markacijom.
Organizovano planinarenje u Sloveniji datira još od 1893. godine, kada je osnovano Slovensko planinarsko društvo. Njegove aktivnosti pomogle su razvoju planinske infrastrukture, ali i jačanju upotrebe slovenačkog jezika i slovenskih naziva mjesta u Alpima.
Alpinizam je posebno priznat kao tradicija zasnovana na tehničkom znanju, mentorstvu, odgovornosti i poštovanju planinskog okruženja. Slovenački alpinisti izgradili su međunarodni ugled, posebno zahvaljujući ekspedicijama na Himalaje, čime su doprinijeli globalnom sportskom i kulturnom profilu zemlje.
Priznanje ističe i takozvanu slovenačku alpinističku školu, kroz koju iskusni alpinisti mlađim generacijama prenose tehničke vještine, etičke principe i sposobnosti donošenja odluka putem škola penjanja, mentorstva i ekspedicija. Ova tradicija usko je povezana i sa drugim oblastima slovenačkog društva, uključujući gorsko spašavanje, naučna istraživanja, književnost, fotografiju i dokumentarni film.
Za zemlju veličine Slovenije ovo priznanje pokazuje koliko su planine duboko utkane u njen nacionalni identitet. Planinarenje i alpinizam nijesu samo načini istraživanja slovenskog pejzaža – postali su oblik kulturne baštine koji povezuje generacije i pomaže u oblikovanju posebnog odnosa zemlje prema njenom alpskom okruženju.
