S obzirom na to da veliki dio Slovenije prekrivaju brda i planine, planinarenje je već dugo mnogo više od aktivnosti u slobodno vrijeme. Zemlja je sada zvanično priznala i planinarenje i alpinizam kao elemente svoje nematerijalne kulturne baštine, svrstavajući ih uz druge tradicije koje čine dio živog kulturnog identiteta Slovenije.
Status kulturne baštine ne obuhvata samo same aktivnosti, već i znanja, običaje i vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju. To uključuje planinarska društva, programe za mlade, organizirane izlete s vodičima, planinarske kampove, održavanje staza, planinarske domove i prenošenje planinarskog i alpinističkog znanja.
Slovenija je razvila široku mrežu označenih planinarskih staza i domova širom Julijskih Alpa, Kamniško-Savinjskih Alpa i Karavanki, a veliki dio te infrastrukture održavaju volonteri. Oko 1.000 volontera i dalje pomaže u održavanju planinarskih staza širom zemlje, uključujući one označene prepoznatljivom Knafelčevom markacijom.
Organizirano planinarenje u Sloveniji datira još od 1893. godine, kada je osnovano Slovensko planinarsko društvo. Njegove aktivnosti doprinijele su razvoju planinske infrastrukture, ali i jačanju upotrebe slovenskog jezika i slovenskih naziva mjesta u Alpama. Alpinizam je posebno priznat kao tradicija zasnovana na tehničkom znanju, mentorstvu, odgovornosti i poštovanju planinskog okruženja. Slovenski alpinisti izgradili su međunarodni ugled, posebno zahvaljujući ekspedicijama na Himalaje, čime su doprinijeli globalnom sportskom i kulturnom profilu zemlje.
Priznanje posebno ističe i takozvanu slovensku alpinističku školu, kroz koju iskusni alpinisti mlađim generacijama prenose tehničke vještine, etičke principe i sposobnost donošenja odluka putem škola penjanja, mentorstva i ekspedicija. Ova tradicija usko je povezana i s drugim oblastima slovenskog društva, uključujući gorsko spašavanje, naučna istraživanja, književnost, fotografiju i dokumentarni film.
Za zemlju veličine Slovenije ovo priznanje pokazuje koliko su planine duboko utkane u njen nacionalni identitet. Planinarenje i alpinizam nisu samo načini istraživanja slovenskog krajolika – postali su oblik kulturne baštine koji povezuje generacije i doprinosi oblikovanju posebnog odnosa zemlje prema njenom alpskom okruženju.
