Do prije ne tako mnogo vremena, klima-uređaj se u mnogim domaćinstvima širom regiona smatrao luksuzom. Brojne starije kuće nijesu imale nikakve sisteme za hlađenje, pa su se ljudi oslanjali na ventilatore, roletne i prirodno provjetravanje kako bi lakše podnijeli ljetnje temperature. Danas je slika potpuno drugačija. Od stanova i kancelarija do malih komšijskih prodavnica, kafića i javnog prevoza, klima-uređaji postali su standardna oprema, a mnoga domaćinstva sada imaju i više od jednog uređaja.
Ova promjena ne odražava samo viši životni standard i dostupniju tehnologiju, već i sve izraženiji uticaj klimatskih promjena. Duži i intenzivniji toplotni talasi učinili su sisteme za hlađenje sve važnijim za komfor, produktivnost i, u mnogim slučajevima, javno zdravlje. Moderni klima-uređaji omogućavaju i grijanje tokom zime, zbog čega predstavljaju investiciju za cijelu godinu, a ne samo sezonski uređaj.
Uprkos njihovim prednostima, zdravstveni stručnjaci i dalje preporučuju odgovornu upotrebu. Dug boravak u veoma hladnim, klimatizovanim prostorijama ili sjedenje direktno na udaru hladnog vazduha može izazvati nelagodnost, ukočenost mišića i iritaciju očiju ili disajnih puteva. Nagli prelazak iz ekstremne spoljne vrućine u jako rashlađenu prostoriju takođe može dodatno opteretiti organizam, zbog čega su umjerene temperature i postepeno prilagođavanje najsigurniji pristup.
Kako ljeta postaju sve toplija, klima-uređaj sve manje je luksuz, a sve više potreba. Ipak, kao i kod mnogih tehnologija koje unapređuju svakodnevni život, najveće koristi donosi kada se koristi mudro, pružajući olakšanje od vrućine, uz istovremenu zaštitu zdravlja i energetsku efikasnost.
