Službeni podaci pokazuju da je javni dug Srbije porastao za približno 950 milijuna eura u odnosu na kraj 2025., kada je iznosio 40,34 milijarde eura. Unatoč nominalnom povećanju, omjer duga i BDP-a ostao je ispod 45%, znatno ispod praga od 60% utvrđenog kriterijima iz Maastrichta Europske unije, koji se široko primjenjuje kao mjerilo fiskalne održivosti.
Ministarstvo financija navelo je da se strukturom duga i dalje upravlja u skladu sa srednjoročnom strategijom javnog duga, s naglaskom na očuvanje makroekonomske stabilnosti, smanjenje troškova financiranja te ograničavanje izloženosti valutnim i kamatnim rizicima. Javni dug predstavlja ukupan iznos obveza središnje države, uključujući domaće i inozemno zaduživanje, te se uobičajeno prati kao pokazatelj fiskalnog položaja zemlje i njezine dugoročne financijske stabilnosti.
Srbija je tijekom proteklog desetljeća znatno smanjila teret duga, koji je svojedobno premašivao 70% BDP-a, iako je zaduživanje posljednjih godina poraslo zbog ulaganja u infrastrukturu, energetskih projekata i širih prioriteta gospodarskog razvoja.
Ekonomisti općenito ističu da zadržavanje javnog duga ispod međunarodno prihvaćenih pragova održivosti vladama omogućuje veću fiskalnu fleksibilnost, no nastavak zaduživanja zahtijeva pažljivo upravljanje u uvjetima viših globalnih kamatnih stopa i neizvjesnih gospodarskih prilika.
