Peti samit Ukrajina–Jugoistočna Europa održan je 15. srpnja u Kijevu, okupivši čelnike i visoke dužnosnike iz cijele Jugoistočne Europe u formatu koji je od pokretanja 2023. godine postao važna platforma za politički dijalog. Samit je zaključen usvajanjem Kijevske deklaracije, kojom je ponovno potvrđena potpora suverenitetu Ukrajine, njezinim europskim integracijama i regionalnoj sigurnosnoj suradnji.
Domaćin ovogodišnjeg samita bio je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, a sudjelovali su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, albanski predsjednik Bajram Begaj, moldavska predsjednica Maia Sandu, rumunjski predsjednik Nicușor Dan, hrvatski premijer Andrej Plenković, slovenski premijer Janez Janša, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar za europske poslove Sjeverne Makedonije Bekim Sali, crnogorski potpredsjednik Vlade za vanjske i europske poslove Filip Ivanović i bugarska ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova-Chamova, dok se grčki predsjednik Constantine Tassoulas uključio putem videoveze.
Samit je bio usmjeren na rat koji Rusija i dalje vodi protiv Ukrajine, jačanje regionalne sigurnosti i sigurnosti crnomorske regije, širenje obrambene suradnje, potporu obnovi Ukrajine i ubrzavanje njezina puta prema članstvu u Europskoj uniji. Čelnici su razgovarali i o energetskoj sigurnosti, otpornosti na hibridne prijetnje te čvršćoj političkoj koordinaciji partnera iz Jugoistočne Europe.
Jedan od događaja koji je privukao najveću pozornost bio je sastanak Volodymyra Zelenskog i Aleksandra Vučića, tijekom kojeg je srbijanski predsjednik obećao dodatnu humanitarnu pomoć i potporu obnovi ukrajinskih zajednica, ali nije potpisao zajedničku deklaraciju zbog stajališta Srbije o sankcijama Rusiji.
Samit je zaključen usvajanjem Kijevske deklaracije, kojom je ponovno potvrđena potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i europskim integracijama Ukrajine, uz osudu kontinuirane ruske agresije i poziv na nastavak međunarodne potpore Kijevu. Deklaraciju su potpisale sve zemlje sudionice osim Srbije. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je svjesno odlučio ne potpisati dokument, objasnivši da Srbija nastavlja podupirati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i pružati humanitarnu pomoć, ali ostaje pri svojem dugogodišnjem stajalištu da se ne pridružuje deklaracijama koje uključuju pozive na dodatne mjere protiv Rusije. Unatoč tome što nije potpisao deklaraciju, Vučić je samit opisao kao konstruktivan i ponovno istaknuo predanost Srbije regionalnom dijalogu i miru.
Samit Ukrajina–Jugoistočna Europa prvi je put održan u Ateni u kolovozu 2023. godine, nakon čega su uslijedili sastanci u Tirani 2024, Dubrovniku 2024, Odesi 2025. i sada u Kijevu, što odražava sve važniju ulogu zemalja Jugoistočne Europe u političkoj, gospodarskoj i diplomatskoj potpori Ukrajini. Iako samit nije rezultirao bilateralnim sporazumima među državama sudionicama, poslužio je kao platforma za nekoliko sastanaka na visokoj razini održanih na njegovim marginama.
