AŽURIRANO | 26. oktobar 2026.
Republička izborna komisija Srbije potvrdila je uvjerljivu prednost Studentske liste na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju. Prema najnovijim preliminarnim rezultatima, pokret koji podržavaju studenti osvojio je 52,65% glasova, dok je koalicija predvođena Aleksandrom Vučićem dobila 39,22%. Izlaznost birača dostigla je 68,78%, što odražava izuzetnu mobilizaciju građana na izborima koji bi Srbiji mogli donijeti prvu veliku promjenu vlasti nakon više od deset godina.
Prema projekcijama CeSID-a, Studentska lista mogla bi osvojiti 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini, čime bi osigurala apsolutnu parlamentarnu većinu. Pažnja se sada sa samih izbora preusmjerava na formiranje nove vlade, budućnost institucionalnih reformi i pravac razvoja odnosa Srbije s Evropskom unijom.
Aleksandar Vučić priznao je poraz na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim u Srbiji u nedjelju, 25. oktobra, potvrdivši da preliminarne procjene ukazuju na pobjedu studentskog pokreta, koja bi mogla značajno promijeniti političku scenu zemlje.
Obraćajući se javnosti nakon zatvaranja biračkih mjesta, Vučić je izjavio da bi Studentska lista mogla osvojiti između 135 i 140 mandata u Narodnoj skupštini, koja ima 250 zastupnika, dok bi njegov politički blok mogao dobiti približno 105 mandata. Ukoliko se ove procjene potvrde, studentski pokret mogao bi samostalno formirati vladu.
Vučićevo priznanje poraza predstavlja ozbiljan politički udarac za Srpsku naprednu stranku (SNS) i njene saveznike, koji dominiraju političkim životom Srbije od 2012. godine. Iako službeno prebrojavanje glasova još nije završeno, projicirani rezultat otvara mogućnost prve velike promjene vlasti nakon više od jedne decenije.
Izborima su prethodile gotovo dvije godine studentskih protesta, započetih nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba. Tragedija je pokrenula masovne demonstracije i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti, borbu protiv korupcije i jačanje nezavisnosti institucija.
Pokret koji je nastao na univerzitetima prerastao je u širu političku inicijativu, okupljajući građane različitih generacija i profesija. Studentska lista predstavila je kandidate izvan tradicionalnih stranačkih struktura, s programom usmjerenim na institucionalne reforme, odgovornost javnih funkcionera i promjene u političkom sistemu.
Izbore je obilježila visoka izlaznost, koja se prema prvim izvještajima približila nivou od 70 posto, ali i navodi o nepravilnostima i pritiscima na birače.
Ključno pitanje sada je hoće li Republička izborna komisija potvrditi projiciranu parlamentarnu većinu. Za izbor vlade potrebno je najmanje 126 zastupničkih glasova, a procijenjeni rezultat omogućio bi Studentskoj listi da formira vladu bez koalicionih partnera.
Posljedice izbora mogle bi se osjetiti i izvan Srbije. Kao najveća ekonomija Zapadnog Balkana i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija ima važnu ulogu u regionalnoj politici i odnosima s Briselom, Moskvom i Pekingom. Eventualna promjena vlasti otvorila bi pitanja buduće ekonomske politike, institucionalnih reformi i evropskih integracija.
Konačni rezultati i raspodjela zastupničkih mandata bit će poznati nakon završetka službenog prebrojavanja glasova.
