Vlada Srbije potvrdila je da će sredstva za novu jednokratnu isplatu punoljetnim građanima biti raspoređena preko Akcionarskog fonda, institucije koja upravlja državnim udjelima i imovinom preostalom iz procesa privatizacije u zemlji. Prema riječima zvaničnika, isplata će biti finansirana iz raspoloživih sredstava Fonda, a ne dodatnim javnim zaduživanjem ili uvođenjem novih poreza. Tačan rok i detalji realizacije trebalo bi da budu objavljeni u narednim sedmicama.
Akcionarski fond osnovan je kako bi upravljao preostalim državnim vlasničkim udjelima u kompanijama nakon procesa privatizacije u Srbiji. Osim upravljanja tom imovinom, Fond je povremeno korišten i za finansiranje vladinih inicijativa, uključujući ranije direktne isplate građanima.
Vladini zvaničnici navode da je cilj mjere podrška kućnoj potrošnji, jačanje domaće potražnje i pružanje dodatne finansijske pomoći građanima u uslovima produžene ekonomske neizvjesnosti i rasta životnih troškova. Slične jednokratne isplate uvedene su nekoliko puta tokom posljednjih pet godina, a vlasti su ih predstavljale kao mjere za očuvanje kupovne moći i podsticanje privredne aktivnosti.
Međutim, najava je ponovo izazvala raspravu u srbijanskoj javnosti. Kritičari postavljaju pitanje predstavljaju li ponovljene novčane isplate održivu dugoročnu ekonomsku politiku ili su prvenstveno politički motivisane. Budući da se očekuje da Srbija u narednom periodu uđe u novi izborni ciklus, pojedini posmatrači upozoravaju da bi se takve isplate mogle doživjeti kao oblik indirektne kupovine glasova, s ciljem poboljšanja raspoloženja javnosti pred izbore.
Vlada odbacuje takve optužbe, insistirajući na tome da je riječ o mjeri ekonomske podrške, a ne političkom instrumentu. Naglašava se i da svi građani koji ispunjavaju uslove imaju jednak tretman, bez obzira na političku pripadnost. Zvaničnici ukazuju i na slične programe podsticaja koji su provođeni u drugim zemljama tokom perioda ekonomskih poremećaja.
Obnovljena rasprava ponovo otvara šire pitanje koje prati gotovo svaki krug direktnih isplata u Srbiji: gdje bi vlade trebalo da povuku granicu između legitimne ekonomske podrške i fiskalnih mjera osjetljivih u političkom smislu? Dok pristalice smatraju da građani imaju neposrednu korist od dodatne finansijske pomoći, kritičari tvrde da će održivo poboljšanje životnog standarda prije doći kroz veće plate, kvalitetnije javne usluge i strukturne ekonomske reforme nego kroz jednokratne novčane transfere.
