Slovenija se suočava s jednom od najtežih poljoprivrednih sezona posljednjih godina, dok dugotrajna suša i ekstremne vrućine nastavljaju nanositi štetu usjevima i stoci, a poljoprivrednici upozoravaju da je velik dio ovogodišnjeg uroda već izgubljen.
Prema podacima Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS), izgubljeno je između 30 i 50% prinosa žitarica, dok bi proizvodnja kukuruza mogla pasti za čak 80–90%. Očekuje se i snažan pad prinosa krumpira, dok bi šteta na uljnim bundevama, soji i suncokretu mogla dosegnuti 40% ili više.
Nedostatak oborina teško je pogodio i pašnjake. Procjenjuje se da su prinosi trave u nizinskim područjima niži za 40–50%, dok bi se gubici u planinskim područjima mogli kretati od 50% do gotovo cjelokupnog uroda. Neki stočari već su počeli kupovati dodatnu stočnu hranu, trošiti zalihe sijena i silaže ili smanjivati broj životinja.
Posljedice bi na kraju mogli osjetiti i potrošači. Poljoprivrednici upozoravaju da bi pojačano klanje stoke zbog nedostatka hrane u početku moglo sniziti cijene mesa, prije nego što cijene ponovno porastu nakon što se raspoložive zalihe stoke smanje.
Pogođeni su i voće, povrće i vinogradi. Trenutačno se očekuje da će prinosi voća biti niži za 30–40%, a lokalno i do 50%, dok u pojedinim područjima uzgoja povrća bez navodnjavanja možda uopće neće biti uroda. Prinos maslina mogao bi pasti i do 50%, dok vinogradi trpe i zbog slabijeg razvoja grožđa i zbog ubrzanog sazrijevanja.
Slovenski sektor uzgoja hmelja suočava se s posebno teškom godinom. Kombinacija snažnih oluja s tučom ranije tijekom sezone i dugotrajnih vrućina učinila je ovogodišnju berbu jednom od najslabijih u posljednje vrijeme, a očekuje se da će proizvodnja prvi put od 2015. pasti ispod 2.000 tona.
Suša pogađa čak i ribogojilišta, gdje su nizak vodostaj i visoke temperature prisilili neke objekte da prestanu hraniti ribu. Znakove stresa pokazuju i šume, a stručnjaci upozoravaju da bi oslabljena stabla mogla postati sve osjetljivija na napade potkornjaka.
Poljoprivredne vlasti pozivaju poljoprivrednike da nastave s navodnjavanjem gdje god je to moguće, uz pažljivo korištenje raspoloživih vodnih resursa, ali ističu da razmjeri štete pokazuju potrebu za dugoročnim mjerama koje bi slovensku poljoprivredu učinile otpornijom na sve češće toplinske valove i suše.
Određeno olakšanje očekuje se sljedećeg tjedna, kada bi u Sloveniju trebao stići svježiji i vlažniji zrak, uz veću mogućnost oborina i manji rizik od požara. Meteorolozi navode da je zemlja tijekom posljednjeg tjedna srpnja i prvog tjedna kolovoza doživjela jedan od najtežih toplinskih valova otkako postoje mjerenja.
