U Bosni i Hercegovini nastavlja se rasprava o važnosti financiranja dostupnog kroz Plan rasta Europske unije za zapadni Balkan, nakon upozorenja da bi zemlja mogla izgubiti dodatnih 373,9 milijuna eura, uz 108 milijuna eura kojih se već odrekla. Kritičari podcjenjivačkih političkih narativa tvrde da prikazivanje programa kao nevažnog ili opisivanje sredstava isključivo kao zajmova zanemaruje razmjere financijske potpore povezane s reformskom agendom.
Prema dostupnim podacima, Bosni i Hercegovini dodijeljeno je ukupno 976,6 milijuna eura u zamjenu za provedbu 113 reformskih mjera, od čega 280,3 milijuna eura čine bespovratna sredstva.
Promatrači ističu da samo bespovratni dio odgovara iznosu većem od jedne trećine nacrta godišnjeg državnog proračuna usvojenog u svibnju 2026., što naglašava moguću gospodarsku važnost programa.
Zagovornici Plana rasta također naglašavaju da se kreditni dio nudi pod iznimno povoljnim financijskim uvjetima te je namijenjen potpori infrastrukturnim, razvojnim i reformskim projektima koji mogu generirati dugoročni gospodarski rast. Smatraju da Bosna i Hercegovina ima znatan neiskorišten gospodarski potencijal te da bi inicijativa koju podupire EU mogla postati važan mehanizam za jačanje prosperiteta, stabilnosti i konkurentnosti u cijeloj zemlji.
