Prema predloženom aranžmanu, ukoliko ruski Gazprom Neft pristane prodati svoj udio od 56,15% u NIS-u MOL-u i ako transakcija dobije odobrenje američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), država Srbija će steći dodatnih 5% udjela u kompaniji. Time bi se ojačala pozicija Beograda u ključnim procesima korporativnog odlučivanja i obezbijedila veća ovlaštenja za podršku ili blokiranje odluka koje se ocijene suprotnim nacionalnim interesima Srbije.
Drugi važan element sporazuma odnosi se na budućnost rafinerije u Pančevu, jednog od najvažnijih energetskih postrojenja u Srbiji. Prema riječima srbijanskih zvaničnika, mađarska strana obavezala se da će održati rad rafinerije najmanje na prosječnim godišnjim nivoima kapaciteta zabilježenim tokom četiri godine koje su prethodile uvođenju američkih sankcija. Obezbjeđivanje nesmetanog rada rafinerije bilo je jedan od glavnih prioriteta Srbije, s obzirom na njenu ključnu ulogu u snabdijevanju domaćeg tržišta gorivom.
Sporazum bi takođe proširio ovlaštenja srbijanskih predstavnika u Upravnom odboru NIS-a. Vladini zvaničnici navode da bi članovi odbora koje imenuje Srbija dobili snažnija ovlaštenja ne samo u odlučivanju, već i u sprečavanju potencijalno štetnih korporativnih poteza. Ukoliko bude proveden, ovaj aranžman bi državi Srbiji dao najveći uticaj na NIS od privatizacije kompanije 2008. godine.
Predloženi dogovor dolazi u trenutku kada Srbija nastoji zaštititi svoju energetsku sigurnost i ublažiti posljedice međunarodnih sankcija po NIS, uz očuvanje stabilnog snabdijevanja gorivom i nastavka rada jedne od strateški najvažnijih kompanija u zemlji.
