Privredna komora Crne Gore predstavila je „Analizu ekonomije 2006–2026“ — pregled dvaju desetljeća ekspanzije, kriza, oporavka i ubrzanog rasta koji sada ulazi u zreliju fazu. Model zasnovan na potrošnji, turizmu i uvozu doseže svoje granice, a gospodarstvo šalje jasne signale da je vrijeme za novu strukturu rasta.
U tom je razdoblju nominalni BDP porastao za 275%, s 2,17 na 8,17 milijardi eura, realni rast iznosio je 65%, dok je BDP po stanovniku u 2025. godini dosegnuo 13.100 eura. Životni standard građana vidljivo se poboljšao: zaposlenost je porasla za 79%, prosječna plaća povećana je s 282 na 1.012 eura, a nezaposlenost je prepolovljena. Međutim, produktivnost — ključ dugoročnog rasta — danas je niža nego 2006. godine.
Potrošnja kućanstava ostala je glavni pokretač rasta, dok je izvoz robe pao na svega 7,2% BDP-a. Vanjskotrgovinski deficit u 2025. godini dosegnuo je 3,74 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 13%. Turizam i usluge ublažavaju taj jaz, ali ne otklanjaju strukturnu slabost: gospodarstvo se i dalje teško financira vlastitom proizvodnjom.
Izravna strana ulaganja od obnove neovisnosti dosegnula su 16 milijardi eura, ali se njihova struktura ponovno usmjerila prema nekretninama, na koje otpada 49% ukupnih ulaganja. Usluge čine 64% BDP-a, dok su udjeli industrije i poljoprivrede gotovo prepolovljeni. IKT sektor zabilježio je snažan rast — s 828 na gotovo 4.000 poduzeća. Ipak, proizvodni kapaciteti ostaju ograničeni.
Privredna komora Crne Gore izdvaja sedam pouka za buduće razdoblje razvoja: bez produktivnosti nema održivog rasta; diversifikacija je preduvjet otpornosti; otvorenost je prednost samo uz domaću proizvodnju; fiskalni prostor stvara se u dobrim godinama; institucije su temelj; infrastruktura sama po sebi nije dovoljna; demografija određuje gornju granicu rasta.
Predsjednica Komore, dr. Nina Drakić, poručuje: „Brz rast nije isto što i zdrav rast. Sljedeće desetljeće moramo iskoristiti bolje od prethodnih.“ Ona dodaje: „U sljedećih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom.“
Plan razvoja do 2035. godine predviđa postupan pristup: najprije fiskalnu disciplinu i stabilan regulatorni okvir, zatim jačanje IKT sektora, energetike, logistike i lake industrije, kao i povezivanje poljoprivrede s turizmom, a dugoročno razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i potpunu integraciju u jedinstveno tržište Europske unije.
Cilj za Crnu Goru je jasan: produktivnije, diversificiranije i izvozno konkurentnije gospodarstvo, s BDP-om po stanovniku na razini od 65 do 70% prosjeka Europske unije.
