Svjetski čelnici okupili su se u New Yorku na 81. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a godišnji tjedan na visokoj razini počeo je 22. rujna u sjeni ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, rastućih geopolitičkih napetosti i obnovljenih rasprava o budućnosti multilateralne suradnje.
Zapadni Balkan također će imati značajnu prisutnost u New Yorku. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjeluje na zasjedanju i trebao bi se obratiti Općoj skupštini 23. rujna, dok se očekuje da Kosovo i Metohija ostanu važan dio diplomatske agende Srbije. U New Yorku je i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, koji je već održao bilateralne sastanke sa stranim dužnosnicima.
Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković, koji će se obratiti Općoj raspravi i sastati s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom. Tijekom posjeta Plenković bi također trebao sudjelovati na Samitu partnera za multilateralizam, sastanku Krimske platforme, samitu Međunarodnog sustava za promatranje oceana i Forumu Europa–Zaljev, uz niz bilateralnih i gospodarskih sastanaka. Prati ga ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crnu Goru predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji će u New Yorku boraviti od 21. do 25. rujna. Prema crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, njegov program usmjeren je na promicanje vanjskopolitičkih prioriteta zemlje, jačanje njezina položaja unutar multilateralnih institucija i razgovore o globalnim pitanjima povezanima s mirom i održivim razvojem, uz niz bilateralnih sastanaka. Zastupljena je i Bosna i Hercegovina, a predsjedatelj Predsjedništva Denis Bećirović trebao bi se obratiti Općoj raspravi 22. rujna.
Za regiju se, međutim, skup UN-a održava u posebno osjetljivom trenutku za europsku sigurnost. Ukrajina ostaje jedno od središnjih međunarodnih pitanja, a rat i dalje oblikuje rasprave o suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom pravu, sigurnosti i ulozi UN-a. Italija je, primjerice, najavila da će njezin ministar vanjskih poslova Antonio Tajani 23. rujna govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, usredotočujući se na zaštitu civila, mogućnost prekida vatre te potporu energetskoj otpornosti i obnovi Ukrajine.
U programu će biti i Krimska platforma, osobito kroz sudjelovanje Hrvatske. Platforma je osnovana kako bi se održala međunarodna pozornost na Krimu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, zbog čega je njezina prisutnost u New Yorku posebno relevantna dok se nastavljaju rasprave o budućnosti rata i mogućem diplomatskom rješenju.
Za Srbiju i širi Zapadni Balkan, jezik koji se koristi u vezi sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom ima i dodatnu regionalnu dimenziju. Beograd je svoj stav o Ukrajini dosljedno povezivao sa širim inzistiranjem na poštovanju Povelje UN-a i teritorijalnog integriteta, istodobno zadržavajući svoj stav o Kosovu. Na prethodnim zasjedanjima Opće skupštine UN-a Vučić je tvrdio da bi se ista načela trebala dosljedno primjenjivati na sve države.
Osim pojedinačnih sukoba, očekuje se da će ovogodišnja Skupština biti usmjerena i na samu budućnost multilateralizma. Službena tema 81. zasjedanja glasi: „Obnova povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjeni narodi koji donose rezultate za sve“. UN navodi da je cilj tjedna na visokoj razini ojačati globalnu suradnju u vrijeme isprepletenih geopolitičkih, gospodarskih i humanitarnih izazova. Očekuje se da će osobno sudjelovati gotovo 130 šefova država i vlada.
Tjedan na visokoj razini trajat će do 29. rujna, dok će Opća rasprava završiti 28. rujna. Uz političke govore i bilateralne sastanke, program uključuje rasprave na visokoj razini o klimatskom djelovanju, pravu na razvoj, porastu razine mora, pripravnosti za pandemije i borbi protiv rasizma, odražavajući širok raspon pitanja kojima se UN nastavlja baviti izvan neposrednih sigurnosnih kriza.
Za Zapadni Balkan sastanci u New Yorku pružaju priliku ne samo za razgovore o globalnim krizama nego i za jačanje bilateralnih odnosa, predstavljanje nacionalnih prioriteta i otvaranje regionalnih pitanja na najvećoj svjetskoj diplomatskoj pozornici. Sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom među državama zastupljenima na najvišoj razini, očekuje se da regija ostane dio širih rasprava o europskoj sigurnosti, međunarodnom pravu, integraciji u EU i stabilnosti.
