Hrvatska provodi širok investicijski program koji obuhvaća željeznice, ceste, luke, unutarnje plovne putove i zračni promet, a milijarde eura već su osigurane ili planirane za sljedeće godine. Vrijednost projekata koji se podupiru kroz europske programe financiranja trenutačno iznosi oko 5,57 milijardi eura, uključujući približno 3,45 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a.
Jedan od najvažnijih projekata je rekonstrukcija i elektrifikacija željezničke pruge Hrvatski Leskovac–Karlovac, dionice duge 44 kilometra koja se modernizira izgradnjom drugog kolosijeka, novih mostova, vijadukata, kolodvora i elektroenergetske infrastrukture. Projekt vrijedan 348,5 milijuna eura trebao bi biti dovršen do kraja 2029. godine i omogućit će vlakovima brzine do 160 km/h.
Ta je dionica dio planirane nizinske pruge između Zagreba i Rijeke, koja bi trebala omogućiti bržu vezu s najvećom hrvatskom lukom i srednjom Europom. Budući koridor dug 175 kilometara planiran je kao potpuno elektrificirana dvokolosiječna pruga s više od 30 tunela i vijadukata, uključujući planirani tunel kroz Veliku Kapelu dug 14 kilometara.
Ulaganja u željeznicu trebala bi ostati jedan od glavnih prioriteta, pri čemu se već ulaže više od 1,7 milijardi eura, dok je za sljedeće desetljeće planirano još oko šest milijardi eura projekata modernizacije. Hrvatska obnavlja i putničku flotu, sa 70 novih niskopodnih vlakova koji su već u prometu, dok su do 2029. planirani dodatni električni, baterijski i hibridni vlakovi.
Paralelno se širi i cestovna infrastruktura, uključujući dovršetak Istarskog ipsilona, nove brze ceste, obilaznice i dodatne prometne trake na autocestama. U tijeku su i pripreme za projekte poput predložene veze Istarski X prema Labinu i novog mosta koji bi Krk povezao s kopnom.
Hrvatska snažno ulaže i u svoje luke, a projekti se provode u Rijeci, Splitu, Zadru, Krku, Rabu i Rovinju, dok se ulaganja nastavljaju i u unutarnje plovne putove te Luku Osijek. U zračnom prometu Croatia Airlines obnavlja svoju flotu zrakoplovima Airbus A220, a do kraja srpnja isporučeno je 10 od ukupno 15 planiranih zrakoplova. Vlada navodi da je dugoročni cilj stvaranje sigurnije, brže i bolje povezane prometne mreže koja će ojačati veze između hrvatskih regija i istodobno poboljšati položaj zemlje na europskim prometnim koridorima.
