Hrvatska je usvojila novi Zakon o potrošačkim kreditima, kojim se uvode stroža pravila kreditiranja i snažnija zaštita potrošača, uz istodobno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s najnovijom Direktivom Europske unije o potrošačkim kreditima (CCD2). Nadležna tijela ipak su naglasila da će jedan od najpopularnijih načina plaćanja u zemlji — beskamatna kupnja na rate bankovnom karticom — ostati nepromijenjen, unatoč raširenoj zabuni u javnosti.
Novi zakon, koji je usvojio Hrvatski sabor, proširuje zaštitu potrošača uvođenjem strožih procjena kreditne sposobnosti, transparentnijih pravila oglašavanja i jasnijih predugovornih informacija za korisnike kredita. Regulativa se proširuje i na pojedine oblike financiranja koji ranije nisu bili obuhvaćeni propisima o potrošačkim kreditima, uključujući određene beskamatne kreditne proizvode.
Nakon medijskih napisa prema kojima bi kupnja na rate debitnim i kreditnim karticama mogla biti ograničena, hrvatsko Ministarstvo financija objavilo je pojašnjenje u kojem je navelo da će potrošači i dalje moći kupovati na rate jednako kao i danas.
Ministarstvo je dio izvještavanja u javnosti ocijenilo netočnim i potvrdilo da zakon ne ukida niti ograničava postojeći model obročnog plaćanja koji nude banke.
Reforma je dio šireg nastojanja EU-a da modernizira pravila potrošačkog kreditiranja kao odgovor na ubrzani razvoj digitalnih financija i usluga „kupi sada, plati kasnije“ (BNPL). Europski donositelji odluka žele osigurati istu razinu zaštite potrošača bez obzira na način na koji financiraju kupnju, uz istodobno smanjenje rizika od prekomjerne zaduženosti kućanstava.
Za potrošače bi praktičan učinak trebao biti veća transparentnost prije uzimanja kredita i strože provjere kojima bi se trebalo osigurati da su kreditne obveze financijski podnošljive. Istodobno, hrvatske vlasti naglašavaju da će svakodnevne navike kupnje, uključujući plaćanje karticom u više beskamatnih rata, ostati dostupne i u okviru novog zakonskog sustava.
