Prema predloženom aranžmanu, ako ruski Gazprom Neft pristane prodati svoj udio od 56,15% u NIS-u MOL-u i ako transakciju odobri američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), srbijanska država steći će dodatnih 5% udjela u kompaniji. Time bi se ojačala pozicija Beograda u ključnim procesima korporativnog odlučivanja i osigurale veće ovlasti za podržavanje ili blokiranje odluka koje se smatraju protivnima nacionalnim interesima Srbije.
Još jedan važan element sporazuma odnosi se na budućnost rafinerije u Pančevu, jednog od najvažnijih energetskih postrojenja u Srbiji. Prema navodima srbijanskih dužnosnika, mađarska strana obvezala se održati rad rafinerije najmanje na prosječnim godišnjim razinama kapaciteta zabilježenima tijekom četiri godine koje su prethodile uvođenju američkih sankcija. Osiguravanje neprekidnog rada rafinerije bilo je jedan od glavnih prioriteta Srbije, s obzirom na njezinu ključnu ulogu u opskrbi domaćeg tržišta gorivom.
Sporazum bi također proširio ovlasti srbijanskih predstavnika u Upravnom odboru NIS-a. Vladini dužnosnici navode da bi članovi odbora koje imenuje Srbija dobili snažnije ovlasti ne samo u donošenju odluka, nego i u sprječavanju potencijalno štetnih korporativnih poteza. Ako bude proveden, ovaj bi aranžman srbijanskoj državi dao najveći utjecaj na NIS od privatizacije kompanije 2008. godine.
Predloženi dogovor dolazi u trenutku kada Srbija nastoji zaštititi svoju energetsku sigurnost i zaštititi NIS od posljedica međunarodnih sankcija, uz očuvanje stabilne opskrbe gorivom i nastavak rada jedne od strateški najvažnijih kompanija u zemlji.
