Na sastanku su sudjelovale Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, europskom povjerenicom za Sredozemlje Dubravkom Šuicom, monaškim knezom Albertom II. i jordanskim prijestolonasljednikom Al Husseinom bin Abdullahom II.
Samit, održan pod sloganom „Za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje“, bio je usmjeren na sigurnost i migracije, energetiku, zaštitu okoliša, upravljanje vodama, demografske izazove i odnose s južnim susjedstvom EU-a. Razgovaralo se i o pitanjima koja bi se trebala naći na predstojećem sastanku Europskog vijeća, uključujući Višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2028.–2034., proširenje, potporu Ukrajini, stanje na Bliskom istoku i rast cijena energije.
Održivost i energetska sigurnost također su bile među glavnim temama razgovora. Čelnici su raspravljali o prijelazu na čistu energiju, zaštiti morskih resursa i ribljeg fonda Sredozemlja te politikama potpore otocima u regiji. Uoči samita hrvatski premijer Andrej Plenković održao je sastanke i s von der Leyen i drugim čelnicima, a među temama bili su priuštivost energije i sigurnost opskrbe u uvjetima nestabilnosti na Bliskom istoku.
Samit je završen usvajanjem Splitske deklaracije, koja sažima zajedničke prioritete zemalja MED9 i rad proveden tijekom jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja. Skup je naglasio sve veću važnost Sredozemlja u sigurnosnim, gospodarskim i geopolitičkim raspravama unutar EU-a, dok je Hrvatska događaj iskoristila kako bi se dodatno predstavila kao poveznica između Sredozemlja i srednje Europe.
