Desetljećima je energetska priča Albanije bila obelježena njezinim rijekama. Hidroelektrane su osiguravale golemu većinu električne energije, čineći sustav istodobno vrlo zelenim, ali i osjetljivim na vremenske prilike i sušna razdoblja.
Danas se otvara novo poglavlje.
Najnoviji podaci albanskog Instituta za statistiku (INSTAT) pokazuju da je proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana dosegnula 254 GWh u prvom tromjesečju 2026. godine, što predstavlja rast od 44 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Te brojke ne govore samo o snažnom rastu solarne energije, nego i o široj transformaciji koja mijenja gospodarsku i energetsku sliku zemlje.
Prije samo nekoliko godina solarna energija imala je marginalnu ulogu u albanskom energetskom miksu. Od tada sektor bilježi izniman rast. Broj fotonaponskih elektrana povećan je s 10 u 2020. godini na 53 u 2025., dok je instalirani kapacitet porastao s 21 MW na 631 MW.
Više od dvije milijarde eura uloženo je u projekte obnovljivih izvora energije, čime je Albanija postala jedno od najbrže rastućih solarnih tržišta u Adria regiji.
Ovaj razvoj posebno je značajan za zemlju koja se povijesno gotovo u potpunosti oslanjala na hidroenergiju. Iako hidroelektrane ostaju okosnica energetskog sustava, solarna energija donosi veću diverzifikaciju, smanjuje izloženost rizicima od suša i jača dugoročnu energetsku sigurnost.
Stručnjaci smatraju da je riječ o dijelu šireg trenda u jugoistočnoj Europi, gdje vlade i investitori ubrzano ulažu u obnovljive izvore energije kako bi odgovorili na rastuću potražnju za električnom energijom, povećali energetsku sigurnost i ostvarili klimatske ciljeve.
Albanija se istodobno priprema za sljedeću fazu razvoja tržišta. Od 1. siječnja 2027. godine sustav net meteringa bit će zamijenjen modelom net billinga, čime će se regulatorni okvir dodatno približiti pravilima Europske unije. Očekuje se da će novi model potaknuti učinkovitiju potrošnju energije, povećati transparentnost i osigurati veću predvidivost za investitore.
Ako se sadašnji trendovi nastave, posljedice bi mogle nadmašiti okvire samog solarnog sektora.
Prema projekcijama, solarna energija mogla bi do 2030. godine pokrivati oko četvrtinu današnje potrošnje električne energije u Albaniji. U kombinaciji s planiranim vjetroelektranama, obnovljivi izvori mogli bi zadovoljiti gotovo polovicu nacionalnih potreba za električnom energijom.
Takav razvoj predstavljao bi jednu od najznačajnijih energetskih tranzicija koje se trenutno odvijaju u regiji.
Prije deset godina energetske ambicije Albanije bile su gotovo isključivo vezane uz rijeke i hidroelektrane. Danas solarni paneli postaju sve vidljiviji dio krajolika i potencijalno jedna od najvažnijih gospodarskih priča ovog desetljeća.
