Hrvatska bilježi kontinuiran pad broja redovnika i redovnica, jer interes za vjerska zvanja slabi među mlađim generacijama. Najnoviji podaci pokazuju stalni pad novih ulazaka u samostane i redovničke zajednice, prateći trendove diljem Europe.
Predstavnici Crkve ovaj pad povezuju s promjenama društvenih vrijednosti, nižim natalitetom i promjenama životnih prioriteta, što smanjuje bazu potencijalnih kandidata.
Istodobno, postojeće vjerske zajednice stare, što otvara pitanje dugoročne održivosti i budućnosti redovničkih zajednica.
Ovaj trend ukazuje na širu transformaciju hrvatskog društva, u kojem tradicionalni vjerski putevi postaju sve manje zastupljeni.
