Hrvatska bilježi kontinuiran pad broja monaha i časnih sestara, jer interes za vjerska zvanja slabi među mlađim generacijama. Najnoviji podaci ukazuju na stalni pad novih pristupanja samostanima i redovničkim zajednicama, prateći trend prisutan širom Evrope.
Predstavnici Crkve ovaj pad povezuju s promjenama društvenih vrijednosti, nižim natalitetom i promjenama životnih prioriteta, što smanjuje bazu potencijalnih kandidata.
Istovremeno, postojeće vjerske zajednice stare, što otvara pitanje dugoročne održivosti i budućnosti monaških institucija.
Ovaj trend ukazuje na širu transformaciju hrvatskog društva, u kojem tradicionalni vjerski putevi gube na značaju.
