Prvi požar uočen je 21. jula, kada su nadzorni sistemi kojima upravlja Vojvodinašume otkrili prizemni šumski požar na području Deliblatski Pesak–Vrela. Iako je vatra u početku stavljena pod kontrolu, snažni vjetrovi su je tokom narednih dana više puta ponovo rasplamsali.
Situacija je početkom augusta postala znatno ozbiljnija. Novo aktiviranje požara 5. augusta brzo se proširilo usljed ekstremnih vrućina i snažnog vjetra, prerastajući u mnogo veći požar. Prema navodima Vojvodinašuma, neprekidne akcije gašenja traju od tog datuma.
Do 21. augusta požar je zahvatio više od 3.500 hektara, čime je Deliblatska peščara postala najozbiljnije aktivno požarište u Srbiji. Vatra se proširila prema područjima oko Kajtasova i Grebenca, zbog čega su okolna naselja izložena povećanom riziku. Općina Bela Crkva preventivno je evakuisala i naselje Trujino.
U akciju su uključene stotine ljudi. Dana 21. augusta oko 445 osoba, uključujući 189 pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica Srbije, bilo je angažovano na gašenju požara u Peščari. Helikopteri djeluju iz zraka, dok vatrogasci, radnici šumarstva i volonteri nastavljaju rad na terenu.
Razmjere i trajanje požara doveli su i do angažovanja međunarodne pomoći. Srbija je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU, a helikopteri i vatrogasci iz nekoliko evropskih zemalja raspoređeni su kao podrška u gašenju. Rumunija, Slovačka i Češka osigurale su helikoptere Black Hawk, dok su se akciji priključile i vatrogasne ekipe iz Njemačke i Rumunije. Angažovan je i ruski protivpožarni avion Il-76.
Gašenje je posebno otežano zbog ekstremnih vrućina, suhe vegetacije i snažnog vjetra, koji mogu brzo ponovo rasplamsati tinjajuća područja i promijeniti smjer širenja vatre. Zbog toga su vlasti kao prioritet postavile zaštitu obližnjih naselja i ljudskih života, uz istovremene pokušaje da se požar zadrži unutar zaštićenog područja.
Deliblatska peščara je Specijalni rezervat prirode i jedno od najvećih kontinentalnih pješčanih područja u Evropi, poznato po karakterističnim ekosistemima, šumama i bogatom biodiverzitetu. Dugotrajan požar ovakvih razmjera zato predstavlja ozbiljnu prijetnju životnoj sredini, uz moguće posljedice po šume, divlje životinje, tlo i širi ekosistem.
Uprkos određenom poboljšanju situacije, vlasti upozoravaju da snažni vjetrovi i dalji nedostatak značajnijih padavina ostaju veliki problem. Zaključno sa 22. augustom, još nije postojala konačna procjena kada bi požar mogao biti potpuno stavljen pod kontrolu.
