Slovenija se suočava s jednom od najtežih poljoprivrednih sezona posljednjih godina, dok dugotrajna suša i ekstremne vrućine nastavljaju nanositi štetu usjevima i stoci, a poljoprivrednici upozoravaju da je veliki dio ovogodišnjeg roda već izgubljen.
Prema podacima Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS), izgubljeno je između 30 i 50% prinosa žitarica, dok bi proizvodnja kukuruza mogla pasti za čak 80–90%. Očekuje se i snažan pad prinosa krompira, dok bi šteta na uljanim bundevama, soji i suncokretu mogla dostići 40% ili više.
Nedostatak padavina ozbiljno je pogodio i pašnjake. Procjenjuje se da su prinosi trave u nizinskim područjima niži za 40–50%, dok bi se gubici u planinskim krajevima mogli kretati od 50% do gotovo cjelokupnog prinosa. Pojedini stočari već su počeli kupovati dodatnu stočnu hranu, trošiti zalihe sijena i silaže ili smanjivati broj grla.
Posljedice bi na kraju mogli osjetiti i potrošači. Poljoprivrednici upozoravaju da bi povećano klanje stoke zbog nedostatka hrane u početku moglo sniziti cijene mesa, nakon čega bi cijene mogle porasti kada se raspoloživi stočni fond smanji.
Pogođeni su i voće, povrće i vinogradi. Trenutno se očekuje da će prinosi voća biti niži za 30–40%, a lokalno i do 50%, dok u pojedinim područjima bez navodnjavanja povrća možda uopće neće biti uroda. Prinos maslina mogao bi pasti i do 50%, dok vinogradi trpe i zbog slabijeg razvoja grožđa i zbog ubrzanog sazrijevanja.
Slovenački sektor uzgoja hmelja suočava se s posebno teškom godinom. Kombinacija snažnih oluja s gradom ranije tokom sezone i dugotrajnih vrućina učinila je ovogodišnju berbu jednom od najslabijih u posljednje vrijeme, a očekuje se da će proizvodnja prvi put od 2015. pasti ispod 2.000 tona.
Suša pogađa čak i ribogojilišta, gdje su nizak vodostaj i visoke temperature primorali pojedine objekte da prestanu hraniti ribu. Znakove stresa pokazuju i šume, a stručnjaci upozoravaju da bi oslabljeno drveće moglo postati sve podložnije napadima potkornjaka.
Poljoprivredne vlasti pozivaju poljoprivrednike da nastave s navodnjavanjem gdje god je to moguće, uz pažljivo korištenje raspoloživih vodnih resursa, ali ističu da razmjere štete pokazuju potrebu za dugoročnim mjerama koje bi slovenačku poljoprivredu učinile otpornijom na sve češće toplotne valove i suše.
Određeno olakšanje očekuje se naredne sedmice, kada bi u Sloveniju trebalo stići svježije i vlažnije vrijeme, uz veću vjerovatnoću padavina i manji rizik od požara. Meteorolozi navode da je zemlja tokom posljednje sedmice jula i prve sedmice augusta doživjela jedan od najtežih toplotnih valova otkako postoje mjerenja.
