Prema zvaničnim podacima, izvoz je u periodu januar–mart iznosio 4,21 milijardu KM, dok je uvoz dostigao 7,20 milijardi KM. Kao rezultat toga, zemlja je zabilježila trgovinski deficit od približno 2,99 milijardi KM, što ukazuje na postojan jaz između vrijednosti robe plasirane u inostranstvo i robe uvezene na domaće tržište.
Evropska unija ostala je najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine, učestvujući s najvećim dijelom i u izvozu i u uvozu. Trgovina sa susjednim zemljama i drugim regionalnim partnerima također je nastavila imati značajnu ulogu, posebno u sektorima kao što su prerađivačka industrija, energetika, poljoprivreda i sirovine.
Uprkos trgovinskom deficitu, izvoz je nastavio predstavljati značajan dio ekonomske aktivnosti, uz podršku potražnje s ključnih evropskih tržišta. Analitičari ističu da će održavanje rasta izvoza biti presudno za jačanje ekonomske otpornosti, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne konkurentnosti zemlje.
Najnoviji podaci ukazuju i na prilike i na izazove s kojima se suočava ekonomija Bosne i Hercegovine. Iako međunarodna trgovina ostaje jedan od glavnih pokretača rasta, ekonomisti su više puta naglasili važnost povećanja domaće proizvodnje, diverzifikacije izvoza i smanjenja zavisnosti od uvezene robe kako bi se postigla uravnoteženija trgovinska pozicija.
