Program, nazvan „Euro model“, trebalo bi da stupi na snagu u januaru 2027. godine, a predviđa minimalne plate od 1.000 eura za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili niže obrazovanje, 1.250 eura za poslove koji zahtijevaju srednju stručnu spremu i 1.400 eura za pozicije koje zahtijevaju visoko obrazovanje. Vlada je usvojila paket zakona koji bi trebalo da omogući novi sistem obračuna zarada.
Spajić je ovu mjeru predstavio ne samo kao politiku plata već i kao dio šireg nastojanja da se odgovori na moguće demografske posljedice članstva u EU. Predstavljajući model, kazao je da su ljudi najvažniji resurs Crne Gore i upozorio da su neke zemlje nakon ulaska u EU pretrpjele značajan gubitak stanovništva. Poručio je da Crna Gora treba da osigura da koristi evropskih integracija ne dovedu do masovnog iseljavanja sopstvenog stanovništva.
Ova zabrinutost povezana je s jednim od osnovnih principa EU — slobodnim kretanjem ljudi i radnika. Jedinstveno tržište EU zasniva se na četiri slobode — kretanju roba, usluga, ljudi i kapitala — dok pravila EU o slobodnom kretanju radnika omogućavaju građanima država članica da pod određenim uslovima rade u drugim članicama. Crna Gora već usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti u okviru pristupnih pregovora.
To znači da bi članstvo u EU crnogorskim građanima moglo otvoriti znatno veće mogućnosti za zapošljavanje u drugim državama Unije.
Za malu zemlju s oko 620.000 stanovnika, vlada mogućnost mobilnosti radne snage vidi i kao priliku i kao potencijalni izazov: veće plate i bolji ekonomski uslovi kod kuće mogli bi učiniti trajno preseljenje u inostranstvo manje privlačnim radnicima, posebno mlađim ljudima.
Ovo pitanje posebno je važno u kontekstu pristupnog procesa Crne Gore. Vlada je više puta postavila ambiciozan cilj da pregovore završi do kraja 2026. godine i bude spremna za članstvo u EU 2028. Istovremeno, Podgorica radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja povezanih s unutrašnjim tržištem, uključujući slobodno kretanje radnika.
„Euro model“ stoga predstavlja pokušaj da se odgovori na jedan od manje vidljivih izazova evropskih integracija: da veća sloboda kretanja širom Evrope bude praćena snažnijim razlozima da ljudi karijeru i porodicu grade u svojoj zemlji. Da li će veće plate biti dovoljne da spriječe odlazak stanovništva ostaje otvoreno pitanje, jer na odluke o iseljavanju ne utiču samo zarade već i mogućnosti zapošljavanja, javne usluge, stanovanje, obrazovanje i ukupni kvalitet života.
Istovremeno, prijedlog vlade otvorio je pitanja među poslodavcima o njegovoj primjeni i posljedicama viših troškova rada. Unija poslodavaca Crne Gore već se sastala sa Spajićem kako bi razgovarala o načinu uvođenja modela, a premijer je rekao da su vlada i poslodavci dogovorili korake ka njegovoj primjeni.
