Svjetski lideri okupili su se u New Yorku na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a godišnja sedmica na visokom nivou počela je 22. septembra u sjenci ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, rastućih geopolitičkih tenzija i obnovljenih razgovora o budućnosti multilateralne saradnje.
Zapadni Balkan također će imati značajno prisustvo u New Yorku. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvuje na zasjedanju i trebao bi se obratiti Generalnoj skupštini 23. septembra, dok se očekuje da Kosovo i Metohija ostanu važan dio diplomatske agende Srbije. U New Yorku je i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, koji je već održao bilateralne sastanke sa stranim zvaničnicima.
Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković, koji će se obratiti Generalnoj debati i sastati s generalnim sekretarom UN-a Antóniom Guterresom. Tokom posjete Plenković bi trebao učestvovati i na Samitu partnera za multilateralizam, sastanku Krimske platforme, samitu Međunarodnog sistema za posmatranje okeana i Forumu Evropa–Zaljev, uz niz bilateralnih i ekonomskih sastanaka. S njim je i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crnu Goru predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji će u New Yorku boraviti od 21. do 25. septembra. Prema navodima Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, njegov program usmjeren je na predstavljanje vanjskopolitičkih prioriteta zemlje, jačanje njenog položaja u multilateralnim institucijama i razgovore o globalnim pitanjima vezanim za mir i održivi razvoj, uz niz bilateralnih sastanaka. Zastupljena je i Bosna i Hercegovina, a predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović trebao bi se obratiti Generalnoj debati 22. septembra.
Za region se, međutim, skup UN-a održava u posebno osjetljivom trenutku za evropsku sigurnost. Ukrajina ostaje jedno od centralnih međunarodnih pitanja, a rat i dalje oblikuje razgovore o suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom pravu, sigurnosti i ulozi UN-a. Italija je, naprimjer, najavila da će njen ministar vanjskih poslova Antonio Tajani 23. septembra govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, s fokusom na zaštitu civila, mogućnost prekida vatre te podršku energetskoj otpornosti i obnovi Ukrajine.
U programu će biti zastupljena i Krimska platforma, naročito kroz učešće Hrvatske. Platforma je osnovana kako bi se zadržala međunarodna pažnja na Krimu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, zbog čega je njeno prisustvo u New Yorku posebno značajno u trenutku kada se nastavljaju razgovori o budućnosti rata i mogućem diplomatskom rješenju.
Za Srbiju i širi Zapadni Balkan, formulacije o suverenitetu i teritorijalnom integritetu imaju i dodatnu regionalnu dimenziju. Beograd je svoj stav o Ukrajini dosljedno povezivao sa širim insistiranjem na poštivanju Povelje UN-a i teritorijalnog integriteta, istovremeno zadržavajući svoju poziciju o Kosovu. Na prethodnim zasjedanjima Generalne skupštine UN-a Vučić je tvrdio da bi se isti principi trebali dosljedno primjenjivati na sve države.
Osim pojedinačnih sukoba, očekuje se da će ovogodišnja Skupština biti usmjerena i na samu budućnost multilateralizma. Zvanična tema 81. zasjedanja glasi: „Obnavljanje povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje ostvaruju rezultate za sve“. UN navodi da sedmica na visokom nivou ima za cilj jačanje globalne saradnje u vrijeme preklapajućih geopolitičkih, ekonomskih i humanitarnih izazova. Očekuje se da će lično prisustvovati gotovo 130 šefova država i vlada.
Sedmica na visokom nivou trajat će do 29. septembra, dok će Generalna debata biti završena 28. septembra. Pored političkih govora i bilateralnih sastanaka, program obuhvata razgovore na visokom nivou o klimatskoj akciji, pravu na razvoj, porastu nivoa mora, spremnosti za pandemije i borbi protiv rasizma, što odražava širok spektar tema kojima se UN nastavlja baviti izvan neposrednih sigurnosnih kriza.
Za Zapadni Balkan sastanci u New Yorku predstavljaju priliku ne samo za razgovor o globalnim krizama već i za jačanje bilateralnih odnosa, predstavljanje nacionalnih prioriteta i pokretanje regionalnih pitanja na najvećoj svjetskoj diplomatskoj sceni. Uz Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu među državama zastupljenim na najvišem nivou, očekuje se da region ostane dio širih razgovora o evropskoj sigurnosti, međunarodnom pravu, integraciji u EU i stabilnosti.
