Hrvatska provodi širok investicijski program koji obuhvata željeznice, ceste, luke, unutrašnje plovne puteve i avijaciju, pri čemu su milijarde eura već osigurane ili planirane za naredne godine. Vrijednost projekata podržanih kroz evropske programe finansiranja trenutno iznosi oko 5,57 milijardi eura, uključujući približno 3,45 milijardi eura bespovratnih sredstava EU.
Jedan od najvažnijih projekata je rekonstrukcija i elektrifikacija željezničke pruge Hrvatski Leskovac–Karlovac, dionice duge 44 kilometra koja se modernizira izgradnjom drugog kolosijeka, novih mostova, vijadukata, stanica i elektroenergetske infrastrukture. Projekat vrijedan 348,5 miliona eura trebao bi biti završen do kraja 2029. godine i omogućiće vozovima brzine do 160 km/h.
Ova dionica dio je planirane nizinske pruge između Zagreba i Rijeke, koja bi trebala omogućiti bržu vezu s najvećom hrvatskom lukom i srednjom Evropom. Budući koridor dug 175 kilometara planiran je kao potpuno elektrificirana dvokolosiječna pruga, s više od 30 tunela i vijadukata, uključujući planirani tunel kroz Veliku Kapelu dug 14 kilometara.
Ulaganja u željeznicu trebala bi ostati jedan od glavnih prioriteta, pri čemu se već investira više od 1,7 milijardi eura, dok je za narednu deceniju planirano još oko šest milijardi eura projekata modernizacije. Hrvatska obnavlja i putničku flotu, sa 70 novih niskopodnih vozova koji su već u saobraćaju, dok su do 2029. planirani dodatni električni, baterijski i hibridni vozovi.
Paralelno se širi i cestovna infrastruktura, uključujući završetak Istarskog ipsilona, nove brze ceste, obilaznice i dodatne trake na autoputevima. U toku su i pripreme za projekte poput predložene veze Istarski X prema Labinu i novog mosta koji bi povezao Krk s kopnom.
Hrvatska značajno ulaže i u luke, a projekti se realiziraju u Rijeci, Splitu, Zadru, Krku, Rabu i Rovinju, dok se ulaganja nastavljaju i u unutrašnje plovne puteve i Luku Osijek. U aviosaobraćaju Croatia Airlines obnavlja flotu avionima Airbus A220, a do kraja jula isporučeno je 10 od ukupno 15 planiranih letjelica. Vlada navodi da je dugoročni cilj stvaranje sigurnije, brže i bolje povezane saobraćajne mreže, koja će ojačati veze između hrvatskih regija i istovremeno poboljšati položaj zemlje na evropskim transportnim koridorima.
