{"id":52020,"date":"2026-11-06T16:03:28","date_gmt":"2026-11-06T15:03:28","guid":{"rendered":"https:\/\/connectingregion.com\/?p=52020"},"modified":"2026-11-06T16:05:18","modified_gmt":"2026-11-06T15:05:18","slug":"investicije-finansiranje-i-ljudski-kapital-u-fokusu-razvoja-zapadnog-balkana-do-2030","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/connectingregion.com\/me\/vijesti\/investicije-finansiranje-i-ljudski-kapital-u-fokusu-razvoja-zapadnog-balkana-do-2030\/","title":{"rendered":"Investicije, finansiranje i ljudski kapital u fokusu razvoja Zapadnog Balkana do 2030."},"content":{"rendered":"\n

Na konferenciji Western Balkans 2030 u Budvi predstavnici me\u0111unarodnih finansijskih institucija, bankarskog sektora, privrede i dr\u017eavnih institucija razgovarali su o kvalitetu investicija, pristupu kapitalu, evropskim integracijama i razvoju vje\u0161tina koje \u0107e oblikovati budu\u0107nost ekonomije regiona<\/p>\n\n\n\n

Budva<\/a>, 5. novembar 2026.<\/strong> \u2013 Kvalitet investicija, dostupnost finansiranja, ja\u010danje konkurentnosti doma\u0107ih kompanija i razvoj ljudskog kapitala izdvojeni su kao klju\u010dni preduslovi ekonomskog napretka Zapadnog Balkana do kraja decenije. Na konferenciji Western Balkans 2030<\/a>, odr\u017eanoj u Budvi, predstavnici me\u0111unarodnih finansijskih institucija, bankarskog sektora, privrede i dr\u017eavnih institucija ukazali su na potrebu da se raspolo\u017eivi kapital i mogu\u0107nosti koje otvaraju evropske integracije sna\u017enije usmjere ka produktivnim investicijama, inovacijama i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Konferenciju je organizovala regionalna medijska platforma The Region<\/strong>, uz institucionalno partnerstvo Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC)<\/a>. Kroz tri tematska panela otvorena su pitanja finansiranja razvoja, kvaliteta investicionog ambijenta i pripreme tr\u017ei\u0161ta rada za tehnolo\u0161ke i ekonomske promjene.<\/p>\n\n\n\n

Predvidiv poslovni ambijent i saradnja institucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na otvaranju konferencije, Neda Luki\u0107<\/strong>, direktorka komunikacija magazina The Region, istakla je zna\u010daj regionalnog dijaloga o ekonomskim prioritetima, institucionalnoj efikasnosti i uslovima za dugoro\u010dni razvoj. Ukazala je na potrebu da se razgovori o investicijama i evropskim integracijama pove\u017eu sa konkretnim pobolj\u0161anjima poslovnog ambijenta i kvaliteta \u017eivota gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Branko Mitrovi\u0107<\/a>, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvr\u0161ni direktor kompanije ONE Crna Gora<\/a>, naglasio je zna\u010daj kontinuirane saradnje investitora i institucija, kao i kori\u0161\u0107enja evropskih integracija za unapre\u0111enje konkurentnosti i poslovnih uslova.<\/p>\n\n\n\n

Finansiranje budu\u0107nosti \u2013 kapital i spremnost privrede za nove investicije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvi panel, \u201eFinancing the Future of the Adria Region\u201c<\/strong>, bio je posve\u0107en mogu\u0107nostima finansiranja privrednog razvoja, ulozi banaka i me\u0111unarodnih finansijskih institucija i pripremi kompanija za poslovanje na evropskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

U\u010destvovali su Ekaterina Solovova<\/a>, \u0161efica kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD<\/a>) u Crnoj Gori, Lesia Vykhodtseva<\/a>, predsjednica Odbora direktora Zapad banke, Tamara Braunovi\u0107<\/a>, \u010dlanica Upravnog odbora Hipotekarne banke zadu\u017eena za poslove sa fizi\u010dkim licima, karti\u010dno poslovanje i platni promet, i Bogdan Podlesnik<\/a>, savjetnik Uprave NLB banke Podgorica. Moderator je bio Mirza Mule\u0161kovi\u0107<\/a>, izvr\u0161ni direktor kompanije Inteligencija MNE.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Ekaterina Solovova, \u0161efica kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Solovova je govorila o ulozi EBRD-a u podr\u0161ci privatnom sektoru, posebno malim i srednjim preduze\u0107ima, kroz finansiranje, savjetodavne programe i ja\u010danje kapaciteta kompanija za konkurenciju na evropskom tr\u017ei\u0161tu. Naglasila je va\u017enost povezivanja kapitala sa odr\u017eivim poslovnim projektima i unapre\u0111enja investicione spremnosti privrede.<\/p>\n\n\n\n

Podlesnik je ukazao na mogu\u0107nosti koje donose evropski fondovi, govore\u0107i o potencijalu od pribli\u017eno 3,5 milijardi eura<\/strong>, ali i o potrebi da kompanije razvijaju kvalitetne projekte i stru\u010dne kapacitete kako bi dostupna sredstva mogle uspje\u0161no koristiti. Posebno je istakao zna\u010daj ulaganja u produktivne sektore i dugoro\u010dnog planiranja.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Bogdan Podlesnik, savjetnik Uprave NLB banke Podgorica<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Vykhodtseva je govorila o spremnosti bankarskog sektora da podr\u017ei razvoj privrede i o koristima koje donosi integracija u evropski finansijski prostor. Kao jedan od konkretnih primjera izdvojila je pristupanje SEPA sistemu, uz procijenjene u\u0161tede od oko devet miliona eura<\/strong> zahvaljuju\u0107i efikasnijim me\u0111unarodnim pla\u0107anjima.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Lesia Vykhodtseva, predsjednica Odbora direktora Zapad banke<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Braunovi\u0107 je ukazala na zna\u010daj digitalizacije bankarskih usluga, modernizacije platnog prometa i uskla\u0111ivanja sa evropskim standardima. Predstavila je iskustva Hipotekarne banke u razvoju digitalnih kanala i unapre\u0111enju dostupnosti finansijskih usluga gra\u0111anima i kompanijama.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Tamara Braunovi\u0107, \u010dlanica Upravnog odbora Hipotekarne banke<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U\u010desnici su se saglasili da finansiranje budu\u0107eg razvoja zahtijeva saradnju finansijskih institucija, regulatora i privrede. Dostupnost kapitala predstavlja va\u017enu prednost, ali njegov doprinos ekonomskom rastu zavisi od kvaliteta investicionih projekata, institucionalne predvidivosti i sposobnosti kompanija da razvijaju konkurentne proizvode i usluge.<\/p>\n\n\n\n

Od obima ulaganja do kvaliteta investicija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na drugom panelu, \u201e10 Years of MFIC Guide: Stories That Shape the Future of Investment\u201c<\/strong>, razgovarano je o rezultatima dosada\u0161njeg investicionog razvoja Crne Gore i promjenama potrebnim da strani kapital sna\u017enije doprinese proizvodnji, izvozu i stvaranju dodatne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Panelisti su bili Branko Mitrovi\u0107<\/a>, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvr\u0161ni direktor kompanije ONE Crna Gora, Nina Draki\u0107<\/a>, predsjednica Privredne komore Crne Gore, i Zoran Milovanovi\u0107<\/a>, izvr\u0161ni direktor MTEL-a Crna Gora i \u010dlan Upravnog odbora MFIC-a. Razgovor je moderirao Nemanja Boljevi\u0107<\/a>, menad\u017eer za komunikacije i odnose s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Branko Mitrovi\u0107, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvr\u0161ni direktor kompanije ONE Crna Gora<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Mitrovi\u0107 je predstavio podatke istra\u017eivanja MFIC-a prema kojima je tokom prethodne decenije udio produktivnih investicija u ukupnim stranim direktnim ulaganjima smanjen sa pribli\u017eno 49 na 13 odsto<\/strong>, dok je udio investicija u nekretnine porastao sa 18 na gotovo 50 odsto.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDefinitivno, Crna Gora je u prethodnih deset godina privukla zna\u010dajan dio direktnih stranih investicija. To je \u010dinjenica kojom treba da se ponosimo. Me\u0111utim, uvijek ostaje pitanje da li smo mogli privu\u0107i i vi\u0161e investicija. Moj odgovor je da jesmo\u201c, kazao je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Naglasio je da Crna Gora treba sna\u017enije da privla\u010di ulaganja koja otvaraju radna mjesta, pove\u0107avaju proizvodnju i izvoz, uz stvaranje predvidivog regulatornog okru\u017eenja i efikasniji rad administracije. Posebno je istakao va\u017enost reinvestiranja kompanija koje ve\u0107 posluju na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Dr Nina Draki\u0107, predsjednica Privredne komore Crne Gore<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Draki\u0107 je navela da je Crna Gora tokom prethodnih dvadeset godina privukla oko 16 milijardi eura kapitala iz vi\u0161e od 120 dr\u017eava<\/strong>, ali da taj priliv nije u dovoljnoj mjeri promijenio strukturu ekonomije. Udio industrije u BDP-u smanjen je sa 15 odsto 2006. godine na osam odsto 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa pribli\u017eno 30 na 12,8 odsto.<\/p>\n\n\n\n

Kao posebno va\u017enu razvojnu mogu\u0107nost izdvojila je doma\u0107u proizvodnju hrane, ukazuju\u0107i na podatak da je Crna Gora tokom prethodne dvije decenije potro\u0161ila pribli\u017eno 11 milijardi eura na uvoz prehrambenih proizvoda<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNe mo\u017eemo se nadmetati obimom i koli\u010dinom, ali mo\u017eemo kvalitetom i specijalizacijom\u201c, poru\u010dila je Draki\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i zna\u010daj podr\u0161ke malim i srednjim preduze\u0107ima, unapre\u0111enja standarda proizvodnje i pripreme doma\u0107ih kompanija za evropsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Zoran Milovanovi\u0107, izvr\u0161ni direktor MTEL-a Crna Gora i \u010dlan Upravnog odbora MFIC-a<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Milovanovi\u0107 je govorio o potencijalu digitalne transformacije, razvoju 5G mre\u017ee, sajber bezbjednosti i primjeni vje\u0161ta\u010dke inteligencije u poslovanju.<\/p>\n\n\n\n

Istakao je da Crna Gora ve\u0107 raspola\u017ee kvalitetnom telekomunikacionom infrastrukturom, ali da je naredni korak ve\u0107a primjena tehnologije u organizaciji poslovnih procesa, proizvodnji i razvoju novih usluga.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDigitalna transformacija podrazumijeva da procese unutar kompanije reorganizujete i prilagodite onome \u0161to vam je danas na raspolaganju. To nije proces koji mo\u017ee brzo da se zavr\u0161i, ali smo svi odgovorni i zajedno moramo da radimo na tome\u201c, kazao je Milovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prema njegovim rije\u010dima, Crna Gora ima potencijal da postane prostor za razvoj i testiranje inovativnih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja koja bi se potom mogla plasirati na \u0161ire me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

Ulaganje u ljude kao preduslov konkurentne ekonomije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i panel, \u201eThe New Human Capital\u201c<\/strong>, bio je posve\u0107en budu\u0107nosti tr\u017ei\u0161ta rada, razvoju vje\u0161tina, prekvalifikacijama i prilago\u0111avanju promjenama koje donose digitalizacija i vje\u0161ta\u010dka inteligencija.<\/p>\n\n\n\n

U\u010destvovale su Naida Ni\u0161i\u0107<\/a>, ministarka rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Nina Krgovi\u0107<\/a>, nacionalna koordinatorka Me\u0111unarodne organizacije rada (MOR) za Centralnu i Isto\u010dnu Evropu, i Sara Ivanovi\u0107 Bo\u017eovi\u0107<\/a>, direktorka General Assembly za Crnu Goru. Panel je moderirala Arijana Nikoli\u0107 Vu\u010dini\u0107<\/a>, izvr\u0161na direktorka MFIC-a.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161i\u0107 je istakla da formalno obrazovanje vi\u0161e nije dovoljno za dugoro\u010dnu konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu rada i da cjelo\u017eivotno u\u010denje, prekvalifikacije i dokvalifikacije postaju neophodni za profesionalni razvoj.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSamo formalno obrazovanje vi\u0161e nije dovoljno. Ono ne\u0107e biti reper niti garancija bilo kome da \u0107e mu diploma sjutra biti ulaznica u svijet rada bez dodatnih edukacija, prekvalifikacija i, na kraju krajeva, prilago\u0111avanja svjetskim trendovima koji kucaju i na na\u0161a vrata\u201c, poru\u010dila je Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Naida Ni\u0161i\u0107, ministarka rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prema podacima koje je predstavila, Crna Gora je pro\u0161le godine imala pribli\u017eno 250.000 zaposlenih gra\u0111ana i oko 100.000 stranih radnika, uz stopu nezaposlenosti od 7,54 odsto. Istovremeno, poslodavci se suo\u010davaju sa nedostatkom kvalifikovanih kadrova u turizmu, gra\u0111evinarstvu, informacionim tehnologijama, zdravstvu i drugim sektorima.<\/p>\n\n\n\n

Ministarka je predstavila inicijativu razvijenu u saradnji sa Evropskom komisijom, koja omogu\u0107ava korisnicima materijalnog obezbje\u0111enja da tokom godinu dana poha\u0111aju programe obuke i prekvalifikacije bez gubitka osnovnog socijalnog primanja.<\/p>\n\n\n\n

Govorila je i o programu Garancija za mlade, namijenjenom osobama od 15 do 29 godina, kao i o o\u010dekivanjima da Crna Gora 2028. godine pristupi evropskoj mre\u017ei slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje EURES.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUlaganje u ljudski kapital, pored svih ostalih ulaganja, najva\u017enije je\u201c, naglasila je Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Nina Krgovi\u0107, nacionalna koordinatorka Me\u0111unarodne organizacije rada (MOR) za Centralnu i Isto\u010dnu Evropu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Krgovi\u0107 je ukazala na podatak da Crna Gora ima pribli\u017eno 190.000 ekonomski neaktivnih stanovnika<\/strong>, me\u0111u kojima su mladi, \u017eene i osobe starije od 50 godina. Dio tog stanovni\u0161tva mogao bi se uklju\u010diti na tr\u017ei\u0161te rada kroz bolje osmi\u0161ljene programe obuka i podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePrije nego \u0161to ka\u017eemo da imamo apsolutni nedostatak radne snage, hajde da pogledamo sa \u010dim raspola\u017eemo\u201c, poru\u010dila je Krgovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Istakla je potrebu da se programi osposobljavanja bolje pove\u017eu sa konkretnim potrebama poslodavaca i predstavila modele iz Danske, Njema\u010dke i Singapura, koji podrazumijevaju zajedni\u010dko ulaganje dr\u017eave, kompanija i zaposlenih u razvoj vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o uticaju vje\u0161ta\u010dke inteligencije, navela je istra\u017eivanja MOR-a prema kojima bi pribli\u017eno \u010detvrtina radnih mjesta mogla biti izlo\u017eena promjenama usljed primjene generativne vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Naglasila je da \u0107e, uz digitalne kompetencije, sve ve\u0107i zna\u010daj imati komunikacija, timski rad i sposobnost rje\u0161avanja problema.<\/p>\n\n\n\n

Ivanovi\u0107 Bo\u017eovi\u0107 predstavila je iskustva General Assembly u obrazovanju odraslih i programima prekvalifikacija koji omogu\u0107avaju prelazak u nova zanimanja.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Sara Ivanovi\u0107 Bo\u017eovi\u0107, direktorka General Assembly za Crnu Goru<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Kao primjer uspje\u0161ne prakse izdvojila je tromjese\u010dni program IT obuka realizovan pro\u0161le godine u saradnji sa Zavodom za zapo\u0161ljavanje Crne Gore, u kojem je General Assembly bio jedan od pru\u017ealaca obuka. Prema njenim rije\u010dima, ve\u0107ina u\u010desnika nakon zavr\u0161etka programa prona\u0161la je profesionalne mogu\u0107nosti u kompanijama, frilens poslovima ili preduzetni\u0161tvu, dok su pojedini pokrenuli sopstvene startapove.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOba ta pristupa, i prekvalifikacije i dodatno obu\u010davanje u sektorima u kojima ljudi rade, zahtijevaju \u017eelju za u\u010denjem, spremnost za promjenu i kontinuirani rad na sebi, jer bez toga ne mo\u017eemo naprijed\u201c, kazala je Ivanovi\u0107 Bo\u017eovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Naglasila je da \u0107e za uspjeh digitalne transformacije biti va\u017ena i radna kultura koja podsti\u010de inovacije, eksperimentisanje i primjenu novih znanja.<\/p>\n\n\n\n

Eat Fruit najavio mogu\u0107nost \u0161irenja u Crnu Goru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U okviru konferencije odr\u017ean je i fireside chat \u201eEAT FRUIT: Planting Capital, Growing Value\u201c<\/strong>, u kojem je Milan Ma\u010dvan<\/a>, nekada\u0161nji kapiten ko\u0161arka\u0161ke reprezentacije Srbije i osniva\u010d kompanije Eat Fruit Invest, predstavio model povezivanja privatnog kapitala i poljoprivredne proizvodnje. Razgovor je moderirala Ivana Jovanovi\u0107<\/a>, operativna direktorka kompanije.<\/p>\n\n\n\n

Ma\u010dvan je naveo da je Eat Fruit Invest za pribli\u017eno godinu dana privukao vi\u0161e od 200 investitora<\/strong>, dok kompanija danas raspola\u017ee sa vi\u0161e od 100 hektara vo\u0107njaka. Najavio je mogu\u0107nost regionalnog \u0161irenja, pri \u010demu bi Crna Gora mogla biti prvo tr\u017ei\u0161te izvan Srbije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Milan Ma\u010dvan, nekada\u0161nji kapiten ko\u0161arka\u0161ke reprezentacije Srbije i osniva\u010d kompanije Eat Fruit Invest<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u201eJedan od razloga za\u0161to sam prihvatio poziv da budem ovdje jeste \u0161to vidim potencijal \u0161irenja Eat Fruita na zemlje regiona. Vrlo je vjerovatno da bi prvi cilj bila Crna Gora\u201c, kazao je Ma\u010dvan.<\/p>\n\n\n\n

Predstavio je i cilj da Eat Fruit do 2030. godine postane najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d vo\u0107a u Srbiji, uz ulaganja u preradu i razvoj digitalne platforme koja bi povezivala poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de sa kupcima \u0161irom regiona.<\/p>\n\n\n\n

Od dostupnog kapitala do odr\u017eivog razvoja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Konferencija Western Balkans 2030 pokazala je da su finansiranje, kvalitet investicija, tehnolo\u0161ki razvoj i ljudski kapital me\u0111usobno povezani elementi budu\u0107e konkurentnosti Zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n

U\u010desnici su ukazali na potrebu da se mogu\u0107nosti koje otvaraju evropske integracije preto\u010de u konkretne ekonomske rezultate, kroz bolje pripremljene investicione projekte, sna\u017eniji razvoj produktivnih sektora, digitalnu transformaciju i kontinuirano ulaganje u znanje i vje\u0161tine zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n

\n