Ljeta donose dugotrajne toplinske valove i su\u0161e, dok iznenadne oluje i ekstremne oborine mogu sti\u0107i gotovo bez upozorenja. Zime se mogu izmjenjivati izme\u0111u neuobi\u010dajeno blagih razdoblja i kratkih naleta hladno\u0107e, dok prolje\u0107e i jesen sve manje nalikuju jasno definiranim godi\u0161njim dobima, a sve vi\u0161e nizu naglih promjena. Jednog dana ljudi nose japanke i kratke hla\u010de, a ve\u0107 sljede\u0107eg pose\u017eu za zimskim jaknama.<\/p>\n\n\n\n
Lako je takve promjene jednostavno nazvati \u201eludim vremenom\u201c, ali znanstvenici ka\u017eu da iza njih stoji mnogo \u0161iri obrazac. Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaklju\u010dio je da je ljudski utjecaj nedvojbeno zagrijao atmosferu, oceane i kopno te da ve\u0107 utje\u010de na ekstremne vremenske pojave diljem svijeta. Toplinski valovi postali su u\u010destaliji i intenzivniji u ve\u0107ini kopnenih podru\u010dja od 1950-ih, dok su obilne oborine tako\u0111er postale \u010de\u0161\u0107e u mnogim regijama.<\/p>\n\n\n\n
Europa je posebno izlo\u017eena tom trendu. Prema Svjetskoj meteorolo\u0161koj organizaciji i Copernicusu, Europa je kontinent koji se najbr\u017ee zagrijava, a 2024. bila je njezina najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Godinu su obilje\u017eile i sna\u017ene oluje te ra\u0161irene poplave, u kojima je poginulo najmanje 335 ljudi, dok se procjenjuje da je poplavama bilo pogo\u0111eno oko 413.000 osoba.<\/p>\n\n\n\n
Zapadni Balkan<\/a> ve\u0107 je iskusio neke od tih ekstrema. Tijekom ljeta 2025. dijelovi regije zabilje\u017eili su ekstreman toplinski stres, dok su jugoisto\u010dnu Europu pogodile te\u0161ke do ekstremne su\u0161e i nizak vodostaj rijeka. Copernicus je izvijestio da su dijelovi Zapadnog Balkana, Gr\u010dke i T\u00fcrkiye imali najmanje jedan dan \u201eekstremnog\u201c toplinskog stresa, definiranog kao maksimalna osjetna temperatura od najmanje 46\u00b0C. Istodobno je srpanj donio velike poplave u dijelovima Balkana, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku i isto\u010dnu Rumunjsku.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je napraviti jo\u0161 jednu razliku. Klimatske promjene ponekad se poistovje\u0107uju s o\u0161te\u0107enjem ozonskog omota\u010da, ali nije rije\u010d o istoj pojavi. NASA<\/a> navodi da o\u0161te\u0107enje ozonskog omota\u010da nije glavni uzrok globalnih klimatskih promjena. Glavni pokreta\u010d dana\u0161njeg zagrijavanja jest nakupljanje stakleni\u010dkih plinova, osobito kao posljedica ljudskih aktivnosti. O\u0161te\u0107enje ozonskog omota\u010da i klimatske promjene ipak su povezani jer su neke tvari koje pridonose razgradnji ozona ujedno i stakleni\u010dki plinovi.<\/p>\n\n\n\n Uzroci su, dakle, mnogo \u0161iri od jedne odre\u0111ene tehnologije ili \u017eivotnog stila. Izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju elektri\u010dne energije, grijanje, industriju i promet, promjene u kori\u0161tenju zemlji\u0161ta i druge ljudske aktivnosti pove\u0107ale su koncentraciju stakleni\u010dkih plinova. To ne zna\u010di da je pojedinac koji odabere automobil na benzin ili ne reciklira osobno odgovoran za toplinski val; klimatski sustav prije svega oblikuju kumulativne emisije te veliki gospodarski i energetski sustavi.<\/p>\n\n\n\n